Dostupni linkovi

logo-print

Prva presuda u korist porodica deportovanih Bošnjaka


Četrnaest godina nakon što je crnogorska policija deportovala vojnim vlastima Republike Srpske 150 bosansko hercegovačkih izbjeglica, od kojih je 85 ubijeno u logorima oko Foče, crnogorski sud donio je prvu presudu u korist oštećenih porodica. Majci i sestri ubijenog Sanjina Krdžalije sud je na račun materijalne odštete odredio 45.000 eura.

Dvije godine nakon što je pred Osnovnim sudom u Podgorici započeto 36 sudskih postupaka za naknadu štete porodicama deportovanih bošnjačkih izbjeglica iz Crne Gore maja ’92. godine, prva presuda u korist porodice u fočanskom logoru ubijenog Sanjina Krdžalije, za adovkata Dragana Prelevića znak je da je sud nakon četrnaest godina pogledao istini u oči:

„Istina je vrlo jednostavna. Dogodio se zločin u maju ’92. godine. To je dokumentovano i jednostavno sud preko toga nije mogao da pređe.Sud je utvrdio tu činjenicu i utvrdio je da postoji uzročno posljedična veza, između , sto je činjenica, je da je neko gurnuo civile u ruke zaraćenoj strani i njihove smrti“.

Crnogorski pravosudni sistem sa slučajem deportacije bosansko hercegovačkih izbjeglica koje je crnogorska policija ’92. godine izručila vojnim vlastima Radovana Karadžića, a većina od njih su ubijeni u Foči i okolini, pozabavio se tek nakon što su decembra 2004. godine podnijete prve tužbe protiv države Crne Gore, odnosno Ministarstva unutrašnjih poslova od strane porodica deportovanih za nadoknadu materijalne i nematerijalne štete. Do sada je podnijetu 36 tužbi, a ukupni odštetni zahtjevi iznose oko 40 miliona eura. Nakon započetih parničnih postupaka državno tužilaštvo, koje se trinaest godina oglušavalo na ovaj slučaj, koji se tretira kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, započelo je istragu protiv šestorice tadašnjih visokih policijskih funkcionera koji se sumnjiče da su učestvovali u deportaciji. Državno tužilaštvo koje, iako sprovodi istragu za utvrđivanje krivično pravne odgovornosti, u parničnim postupcima pred Osnovnim sudom zastupa tuženo Ministarstvo unutrašnjih poslova, tražilo je da se ti postupci obustave do okončanja njihove istrage, što se tumačilo kao jedan od vidova opstrukcije procesa za deportaciju, posebno zato što, prema ocjeni advokata Prelevića, koji je opunomoćenik svih oštećenih porodica, to isto Tužilaštvo godinama nije činilo ništa da se rasvijetli ovaj slučaj. U međuvremenu, u crnogorskoj Skupštini je uništen ključni dokument koji ukazuje da je deportacija sprovedena po nalogu tadašnje i sadašnje vlasti. Iako deklarativno vlast kaže da će učiniti sve da se utvrdi odgovornost za deportaciju, Ministarstvo unutrašnjih poslova koje je i sprovelo ovu akciju nikada nije izašlo u susret zahtjevima advokatske kancelarije koja zastupa oštećene porodice. Ipak, presuda za porodicu pokojnog Sajina Krdžalije daje nadu da će i ostali slučajevi od kojih neki još nijesu ni započeti riješiti se na sličan način, ali i da će visina dodijeljenog odštetnog zahtjeva biti znatno veća od ovih 45 hiljada eura. Advokat Dragan Prelević:

„Zato što je u ovom slučaju zaista minimalizovan taj iznos i doveden gotovo na nivo naknade štete koju je isti taj sud dosudio premijeru Đukanoviću u slučaju klevete od strane medija a koja je bila pravosnažno dosuđena na 15,5 hiljada eura. Ja sam uvjeren da će ova presuda pomoći Vladi Republike Crne Gore da će naći snage da sada kada je i sudski utvrđeno činjenično i pravno stanje pristupe nekoj vrsti sporazuma sa žrtvama i spriječe njihovo dalje zlostavljanje u svim ovim postupcima“.

Istraživač kršenja ljudskih prava, direktor Centra za građansko obrazovanje, Aleksandar Zeković kaže da je presuda izuzetno značajna jer se njome zadovoljavaju početni preduslovi za moralnu i materijalnu satisfakciju porodicama deportovanih.Zeković vjeruje da će presuda otvoriti put za ostale procese za deportaciju, a najvažnije je da ona dodatno obaveže Vladu koja bi, prema njegovim riječima, trebalo da učini sljedeće:

„Da što prije usvoji svoju odluku o naknadi štete svim familijama deportovanih državljana Bosne i Hercegovine. Mislim da je važno da se donese takva odluka i to bi proizvelo da se postigne jedno opšte sudsko poravnanje. Mislim da se ovim, naravno, otvara postupak i proces i ohrabruje da se što prije dođe i do utvrđivanja krivične odgovornosti onih pojedinaca koji su doprinijeli jednom ovakvom strašnom zločinu“.
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

XS
SM
MD
LG