Dostupni linkovi

logo-print

U vojsku samo dragovoljno


Opremanje na koje će se u sljedećih 10 godina potrošiti 1,5 milijardi kuna i profesionalizacija Hrvatske vojske koraci su na putu prema NATO-u, rečeno je na prezentaciji.

Obavezno služenje vojnog roka se zakonski suspendira do 2010. godine, kada će se i službeno ukinuti. Zadržava se mogućnost da se hrvatski mladići dragovoljno javljaju u vojsku, njih ukupno dvije tisuće, pojasnio je nakon prezentacije predsjednik Mesić:

„Time da ćemo regulativom riješiti motive koji će ih vjerojatno privući u vojsku, a to znači da će se lakše zapošljavati u onim zanimanjima gdje se traži oružje. Pretpostavljamo da će biti dovoljno motiva za dobrovoljno služenje vojske.“

To znači prioritet u zapošljavanju u zaštitarskim firmama, policiji, carini, obavještajnim službama i slično.

Ministar obrane u prošloj Vladi, zastupnik narodnjaka Jozo Radoš, jedan od najpostojanijih pobornika ukidanja vojnog roka, u izjavi za naš radio pozdravlja odluku o profesionalizaciji, ali:

„Najprije bi trebalo reći da sa svime kasnimo. Kasnimo i sa donošenjem novog dugoročnog plana razvoja. Četiri godine su prošle otkako je to postavljeno kao obveza hrvatskom Saboru u zakonu koji je sam donio, a tek ga sad imamo u nacrtu. Pogotovo kasnimo sa ukidanjem obveznog služenja vojnog roka. Mi smo imali poziciju, sa profesionalnom i razvijenom vojskom, da to učinimo davno i da time zapravo uštedimo veliki novac, koji bi nam itekako dobro došao za ove projekte modernizacije.“

Koji je razlog kašnjenja?

„Političke procjene najodgovornijih dužnosnika hrvatske države da za to još nije pravo vrijeme. Ja osobno smatram da kada se sve skupa promijenilo – 2000. godine – i u Hrvatskoj i u našem okolišu, Hrvatska nije imala nikakvih ugroza. To se pokazuje i dan danas. Osim toga, sa svim ugrozima se profesionalna vojska može bolje suočiti. Prema tome, to je bila – po mom mišljenju – sasvim kriva, tradicionalistička, politička prosudba, koja je dovela do toga da ćemo imati ukidanje obaveznog služenja vojnog roka čini mi se na samom repu gotovo svih zemalja Evrope.“

Radoš očekuje da će hrvatska javnost pozdraviti odluku o ukidanju vojnog roka:

„Hrvatska javnost također prati što se događa, ona je dio tih promjena i novoga odnosa, novoga senzibiliteta prema nacionalnoj sigurnosti i obrani u novim okolnostima. Dakle, i naša javnost izlazi iz onih razumijevanja od prije 2000. godine i onih od prije 1990. godine. Ali, nažalost, dio naših dužnosnika očigledno nije slijedio taj trend. Prema tome, ja očekujem da nikakvih poteškoća sa percepcijom javnosti u tom smislu nećemo imati. I ovaj slučaj oko sve većeg i većeg broja zahtjeva za civilno služenje vojnog roka pokazuje da će javnost to dobro prihvatiti.“

Ministar obrane Berislav Rončević komentirao je teze kako američka strana vidi preustrojenu Hrvatsku vojsku u prvom redu kao ekspedicijske snage:

„Nas ne zanima kako nas vide Amerikanci. Hrvatsku vojsku mi vidimo prvenstveno u ostvarenju njene osnovne ustavne zadaće, a to je obrana nacionalnog teritorija i suverenosti Hrvatske. Normalno, osim toga, Hrvatska želi dati svoj doprinos uspostavi mira. Jedan dio postrojbi će biti namijenjen i za hrvatsko sudjelovanje u međunarodnim mirovnim misijama svih formata, misija UN-a, EU i NATO-a.“

Po zaključcima Istambulskog summita NATO-a, osam posto kopnene komponente – oko 800 ljudi – bit će stalno raspoređeno u misijama, 40 posto kopnenih snaga bit će spremno za raspoređivanje, a ostalo je za zadaće unutar granica. Načelnik Glavnog stožera, general Josip Lucić, dodao je kako je termin „ekspedicijske snage“ –- neprimjeren:

„I on se nikada nije pojavljivao u vojnim krugovima. I Hrvatska apsolutno odlučuje o tome gdje će i kako će sudjelovati sa svojim vojnicima.“
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG