Dostupni linkovi

logo-print

Srbijanski predsjednik u posjeti Zagrebu


Enis ZEBIC, Ankica BARBIR MLADINOVIC, Radovan BOROVIC

Svoj prvi službeni posjet Hrvatskoj srbijanski predsjednik Boris Tadić nastavio je posjetom Kninu, kamo je helikopterom stigao u rano poslijepodne, zajedno sa svojim domaćinom, hrvatskim predsjednikom Stipom Mesićem. Dok ovo javljamo, nešto iza 17 sati, u tijeku je susret dvojice predsjednika sa kninskim gradskim vlastima predvođenim gradonačelnicom Josipom Rimac iz HDZ-a. Teme susreta su obnova, povratak, stambeno zbrinjavanje te ukupna – nimalo ružičasta – socijalna situacija u Kninu. Vijećnici iz Hrvatske stranke prava i – na državnoj razini parlamentarnog – Hrvatskog bloka Ivića Pašalića iz protesta ne sudjeluju na sastanku, a pismeni prosvjed povodom Tadićevog posjeta Kninu uputila je i lokalna udruga veterana liječenih od PTSP-a. Posjet protječe bez ikakvih incidenata, iako je atmosfera u Kninu užarena – naime termometri pokazuju 44 stupnja u hladu!

Tadića je jutros u Zagrebu primio hrvatski predsjednik Stipe Mesić. Središnje teme razgovora bile su evropska perspektiva, ekonomija, povratak – i zajednički je zaključak da je napredak dviju zemalja u tim segmentima u interesu i Hrvatske i Srbije i Evrope. Povratak izbjeglih
građana srpske nacionalnosti je i u hrvatskom interesu, jer time dokazujemo da smo demokratsko društvo, kazao je Mesić:

„Da kod nas funkcioniraju institucije, da su pred zakonom svi jednaki. I ako se na takav način organizira povratak, onda je to interes i obitelji i Srbije i Hrvatske.“

Hrvati u Srbiji i Srbi u Hrvatskoj ne mogu biti taoci, već izaslanici naših naroda i lojalni građani država u kojima žive, kazao je srbijanski predsjednik Boris Tadić:

„Sa povratkom izbeglica ne ide baš najbolje. Učinjeno je poboljšanje koje poštujem, ali nije sve dovoljno dobro. Očekujem da hrvatska država u budućnosti učini dodatni napor kako bi Srbi se koji su izbeglice iz Hrvatske vratili svojim domovima i nastavili da žive kao lojalni građani države Hrvatske.“

Zajednički je stav i individualizacija krivice i kažnjavanje počinitelja ratnih zločina. Nisu krivi narodi, već pojedinci, kazao je Tadić:

„Ali sam istovremeno ubeđen da je najdublji nacionalni interes i Srbije i Hrvatske da one koji su vršili ratne zločine, a danas jesu na našim teritorijama i jesu naši građani, što pre privedemo pravdi. Ne može biti interes niti Srbije, niti Hrvatske da oni koji su ubijali iz verskih, nacionalnih ili nekih drugih razloga, a konstatovali smo da je najvažniji bio ekonomski, pljačkaški motiv, budu slobodni. Interes je da oni budu privedeni pravdi.“

Tadić je najavio i konačno povlačenje vojska sa državne granice prema Hrvatskoj. Dvojica predsjednika istakla su potrebu ekonomske suradnje dviju zemalja, a Tadić je naglasio kako u procesima privatizacije i u nastupu na hrvatskom tržištu očekuje jednak tretman srpskih firmi.

Dva predsjednika izdala su i zajedničko priopćenje – puna suradnja sa Hagom, nikakva bivša ili sadašnja funkcija ne opravdava ratne zločince, razjasniti sudbinu svih nestalih bez obzira na nacionalnost, neki su od naglasaka izjave.

Odnose sa susjedima dvije će države razvijati u duhu dobrosusjedstva i nemiješanja u unutarnje odnose, bez nastojanja da se rješenja otvorenih pitanja u međudržavnim odnosima traži kroz postizanje za tuđim državnim teritorijima.

Tadić je danas razgovarao i sa hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom, predstavnicima srpske zajednice u Hrvatskoj i hrvatskim gospodarstvenicima koji posluju u Srbiji.

Nakon razgovora u kninskoj Gradskoj vijećnici, u kojem sudjeluju i saborski zastupnik srpske manjine Ratko Gajica i župan šibensko-kninski Duje Stančić, Tadić će obići nedaleko selo Orlić, u kojem je većinsko srpsko povratničko stanovništvo, a potom i manastir Krka, gdje će razgovarati sa čelnicima Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj.

* * * * *

Srbijanski predsjednik Boris Tadić dočekan je u Hrvatskoj s popriličnom ravnodušnošću – barem tako bi se moglo zaključiti po najavnim vijestima i prvim komentarima građana, što prema ocjeni političkog analitičara Davora Genera i odgovara realnosti:

„Čini mi se, niti da je preveliki odjek te posjete, niti da se radi o posjeti koja može imati posebno velikoga utjecaja na bilateralne odnose.“

A bilateralni odnosi između Srbije i Hrvatske trenutno su, prema ocjeni vanjskopolitičkog analitičara najjače hrvatske oporbene stranke, SDP-ovca Zorana Milanovića, na dobrom putu:

„Odnosi su na uzlaznoj putanji, ali još daleko od onakvih kakvi bi trebali biti između susjednih država. Tadić je dobrodošao u Hrvatsku kao demokratski izabran predsjednik Srbije, kao nositelj politike, nadamo se, jednog novog smjera. Također vjerujemo da su naši demokratski izabrani lideri dobrodošli u Srbiji.“

Svojevrsnu rezerviranost i ravnodušnost hrvatske javnosti prema dolasku srbijanskog predsjednika komentira i bivši Tuđmanov ministar vanjskih poslova, doktor Mate Granić:

„Srbija nije nikada dala pravu ocjenu Miloševićeve politike. To je ono što svakako hrvatska javnost ne prihvata dobro, kao ni to da se Tadić odlučio doći u Knin, što je u redu, posjetiti srpski manjinu, ali bi svakako bilo itekako cijenjeno da se odlučio i za Vukovar i da je izrazio, u najmanju ruku, i žaljenje za onim što se dogodilo.“

Davor Genero pak misli da Hrvatska u ovom trenutku ne bi trebala toliko forsirati potrebu za isprikom:

„Srbija danas nije u sposobnosti suočavanja sa nedavnom prošlošću da bi mogla proizvesti tu gestu koja se iz Hrvatske stalno očekuje. Činjenica je da ako bi gospodin Tadić bio spreman na tu gestu, da bi ga ona u njihovoj domaćoj političkoj areni diskreditirala. Mislim da bi bilo glupo i nepotrebno očekivati da on to u ovome trenutku učini.“

Većina građana, ili bar većina koju smo zaustavili, upravo ispriku smatra vrlo bitnom za dalje odnose Hrvatske i Srbije:

„Ja ga ne trebam. Neka se prvo ispričaju onako kako treba, pa neka dođu ako su ljudi, a ako ne, neka ne dolaze.“

„Vuk dlaku mijenja, ali ćud ne.“

„Ja im ne vjerujem.“

„Bolje bi bilo da ode u Vukovar da se ispriča za zločine koje su napravili.“

„Život mora ići dalje. Neka dođe – dobro došao - vrijeme je pred nama.“

„Drugi put može otići i na Ovčaru i u Vukovar da se uvjeri da je to sve bilo istinito.“

Analitičar Genero zaključuje da je od neizrečene isprike puno veći problem način na koji je srbijanski predsjednik postavio pitanje položaja Srba u Hrvatskoj:

„Ono što je nezgodno za hrvatsku državu u cijelome kontekstu ove posjete je činjenica da gospodin Tadić sada dolazi u posjetu, između ostalog, i u Knin, a da Hrvatska u Kninu krši svoj ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. Na žalost, ne radi se samo o Kninu, ali to su stvari koje moramo riješiti u Hrvatskoj. Razumijem one koji su inicirali uključivanje i predsjednika Srbije u to pitanje, ali mislim da je važno da se to pitanje riješi unutar hrvatskog političkog sustava, a ne u međunarodnim odnosima.“

* * * * *

U Beogradu, i među većinom političara i među Srbima izbeglim iz Hrvatske, poseta Borisa Tadića dočekana je sa optimizmom.

Predstavnici izbegličkih udruženja Srba iz Hrvatske kao i same izbeglice, ohrabreni su učestalim susretima državnih zvaničnika Srbije i Hrvatske, navodeći nedavni susret potpredsednice srpske vlade Ivane Dulić-Marković Vukovaru i najavljeni susret premijera Hrvatske i Srbije 13. jula u Beogradu. Oni od ovih susreta očekuju mnogo, kao i od posete predsednika Tadića Hrvatskoj i Kninu, kaže za naš radio Rade Matijaš iz Asocijacije izbegličkih udruženja iz Hrvatske, ali i upozorava na preostale nerešene probleme, koje bi ovakvi susreti trebali otkloniti kao prepreku za normalan i održiv povratak Srba u Hrvatsku:

„U Kninu je specifična situacija. Tamo je nekad živjelo oko 44 hiljade Srba, a danas tamo živi svega petnaestak hiljada Srba. To govori da je sve ono što Hrvatska treba da otkloni u tim odnosima sada došlo na dnevni red. Prije svega bez povratka imovine i povratka svih prava nema održivog povratka. Očekujemo od ovih susreta, pogotovo Sanaderovog dolaska u Beograd, da će se konačno o nestalim Srbima u Hrvatskoj početi ozbiljnije i otvorenije razgovarati. Mi smo optimisti, jer u proteklih 10 godina nikad ovako u jednom kratkom periodu nije bilo učestalih i plodotvornih susreta srpskih i hrvatskih funkcionera.“

Predstavnici stranaka vladajuće koalicije, kao i opozicione Demokratske stranke čiji je Tadić lider, pozdravljaju odlazak srpskog predsednika u Hrvatsku, posebno u Knin. Očekuju da će susreti lidera dve regionalno značajne države ubrzati ukupni proces povratka izbeglica i vlasničkih i stanarskih prava izbeglih Srba. S druge strane, Dragan Todorović,
predsednik Izvrsnog obora Srpske radikalne stranke, ima potpuno drugačije mišljenje. Tadićevu posetu državama regiona on smatra kao nalog:

„Uopšte ne očekujem da će njegova poseta imati bilo kakvog efekta po bilo kom osnovu. Zbog toga Boris Tadić i ne ide tamo. Boris Tadić ide da anulira zločin koji je učinjen prema srpskom narodu. Što se tiče Hrvatske, za mene bi imalo jedino smisla ukoliko bi Boris Tadić insistirao na pravu koje ima srpski narod vezano za Hrvatsku kao konstitutivni narod u Hrvatskoj.“

Analitičari regionalnih odnosa slažu se da će poseta srpskog predsednika Hrvatskoj u simboličnom smislu doprineti
poboljšanju odnosa prema manjinskim zajednicama u dve države, ali da će biti potrebno mnogo više operetivnih dela kako bi se rešili problemi na terenu. Drago Kovačević iz Srpskog demokratskog foruma smatra da je Tadićeva poseta važan, ali i simboličan korak u tom pravcu:

„Naravno, ta poseta i odlazak predsednika Tadića u Hrvatsku i specijalno u Knin, ima svoj simbolički značaj. Ona govori o popravljanu odnosa među državama i o povećanoj političkoj volji da se rešavaju. Međutim, to samo po sebi nije dosta, jer realni problemi na terenu postoje, prepreke za povratak ljudi postoje, zastoj u provođenju Sarajevske deklaracije postoji. Mislim da ovo jeste nekakav važan korak ka uklanjanju tih prepreka, ali nikako čarobni štapić.“
XS
SM
MD
LG