Dostupni linkovi

logo-print

Može li se bez visokog predstavnika?


Visoki predstavnici međunarodne zajednice u BiH od decembra 1995., kada je stigao prvi od njih - Karl Bilt, do danas su donijeli nekoliko stotina odluka. Rekordna je bila 2004. godina - sa čak 158 odluka. Među njima su i one o proglašenju najznačajnijih zakona u BiH. Da li će od naredne godine ova zemlja moći sama? Građani kažu:

«Ja mislim da visoki predstavnik ovoj zemlji nije potreban zato što smo mi sposobni da sami vodimo ovu zemlju.»

«Ja mislim da ne treba još ukidati, da nam on još treba. Vidite da se ni za šta ne možemo dogovoriti. Nijedan zakon u redovnoj proceduri ne može se usvojiti. Uvijek ih on, one ključne zakone, nameće.»

Ukidanje prakse u kojoj poslanici samo formalno glasaju za zakone koje je nametnuo visoki predstavnik biće najveći dobitak nakon ukidanja njegovog ureda, smatra Nevenka Trifković, iz Partije demokratskog progresa:

«Nismo bili u prilici da na njih damo ni zapetu, kako smo to znali reći. Znači, samo smo ih potvrđivali i oni su faktički dobijali legalizaciju domaćim organima. Zato bi bilo potrebno da zaista prestane oslonac, ali s druge strane i pritisak institucije visokog predstavnika, jer bojim se da se se neki suviše navikli na tu starateljsku ulogu visokog predstavnika.»

BiH još uvijek nije spremna za samostalan put, između ostalog i zbog toga što nema moderan, demokratski ustav, mišljenja je Elmir Jahić, potpredsjednik SDA:

«Pošto imamo dejtonski ustav, ustav koji je pun mehanizama opstrukcije, kočenja, sigurno je da još nije sazrelo vrijeme da se međunarodna zajednica, pogotovo na jedan nagli način - kako se predviđa, povuče iz BiH.»

U SDS-u smatraju da staratelj u vidu visokog predstavnika nije dobar za ugled zemlje na putu evropskih integracija. Miloš Jovanović navodi:

«Mislim da mi nećemo moći biti primljeni u te evropske institucije, u krajnjem slučaju to svijet neće dozvoliti da neko upravlja umjesto onih kojima je narod dao ovlaštenja.»

Poslanik HDZ-a u državnom parlamentu Velimir Jukić se zalaže da bh. političari preuzmu odgovornost za budućnost zemlje, ali je u dilemi da li će u tome uspjeti do 30. juna naredne godine:

«Bilo bi dobro da se institucije BiH u toj mjeri razviju i postanu moćne boriti se sa svim ovim poteškoćama koje mi imamo u BiH. Prije svega, bojim se da se mogu pojaviti određene blokade i mislim da bi u tom smislu trebala najviše nama pomoć OHR-a.»

Nevladin sektor uglavnom pozdravlja odlazak visokog predstavnika. Fra Marko Oršolić, direktor Međureligijskog i interkulturnog centra, ističe:

«Mislim da su naši političari, ipak, nakon toliko godina mnogo toga naučili, a i vrijeme je da se uozbilje i presaberu, ali ne samo oni nego i mnogi drugi faktori društvenog života.»

Glumac Jopsip Pejaković, još uvijek u ulozi alternativnog visokog predstavnika, kaže:

«Rok je već davno istekao liku i djelu OHR-a. Nije OHR međunarodna zajednica u cijelosti. OHR je samo jedna administrativna, činovnička skupina koja je ovdje pokušala ili pokušava dalje obavljati svoj posao za velike pare - i ništa više.»

Građani BiH imaju svoje mišljenje:

«U svakom slučaju, rano je za odlazak visokog predstavnika.»

«Pa mislim da je vrijeme da se ukine.»

«Tito je bio do života. Ja bih dok trajemo da bude predstavnik. Očito nema pameti domaće.»
XS
SM
MD
LG