Dostupni linkovi

logo-print

Pridruživanje Crne Gore Jadranskoj povelji


Sa Biljanom Vankovskom, profesorom makedonskog Univerziteta, razgovarali smo o bezbjednosnom aspektu iz regionalnog ugla. Tema „Pridruživanje Crne Gore Jadranskoj povelji“ koja podrazumijeva vojno bezbjednosnu saradnju Hrvatske, Makedonije i Albanije pod pokroviteljstvom SAD-a.

RSE: Gospođo Vankovska, kako ocjenjujete mogućnost da Crna Gora pristupi regionalnoj saradnji uokviru Jadranske povelje, a u kojoj su već Hrvatska, Albanija i Makedonija? Šta je zapravo neophodno ispuniti da bi se ušlo u taj proces?

VANKOVSKA: Mislim da su glavni uslovi već ispunjeni time što je Crna Gora prihvaćena kao ravnopravni član međunarodne zajednice. Ne postoje neki posebni uslovi kao što su to uslovi važni za ulazak u Partnerstvo za mir i naravno za punopravno članstvo u NATO. To je regionalna inicijativa čija je ideja bila uspostavljena u Vašingtonu da bi se pojačala regionalna saradnja oko izgradnje, uslovno rečeno, nekakvog regionalnog bezbednosnog sistema i slično. Tako da mislim da ne postoje neke formalne smetnje da Crna Gora uskoro pristupi.

RSE: Osim zainteresovanosti Crne Gore, čija je procjena bitna da li iz Sjedinjenih Država kao pokrovitelja ili je vrlo bitan i odnos zemalja koje su već članice: Makedonija, Hrvatska i Albanija?

VANKOVSKA: Mislim da je najvažniji stav Sjedinjenih Država zato što je ipak to inicijativa koja proističe odatle, a s druge strane ipak budimo iskreni da ove naše države nekako traže da neki snažan međunarodni faktor pritisne i da zatraži od njih da pristupe nekakvoj regionalnoj saradnji. Hrvatska nije bila savršeno srećna da bude u trokutu, naravno, zato što je daleko ispred u pogledu reformi u odnosu na Makedoniju i Albaniju, ali eto to je funkcionisalo upravo, čini mi se, zbog te moćne ruke Sjedinjenih Država. Naravno, svaka od tih zemalja bila bi pitana oko toga, ali ja ne očekujem da tu budu nekakve smetnje. Naprotiv, sve će ove tri države koje su već u Povelji želeti da pokažu da su kooperativne. Mislim da tu neće biti nekakvih problema, ali ipak ukoliko bih ja bila u poziciji da sam u crnogorskoj vladi ja bih to odradila preko Vašingtona.

RSE: U kolikoj mjeri je ovo korisno za države članice?

VANKOVSKA: Čini mi se da je korist više psihološke prirode i u vreme kada je tvoreno ovo društvo nekako se činilo da su sve tri države smatrale da je ovo izraz konkretne podrške koja dolazi od strane SAD-a. Smatra se da je to najmoćniji lobista za ulazak u NATO. Sve ove zemlje smatraju da je to „usputna stanica“ do punopravnog članstva, ali ono što naše iskustvo pokazuje da NATO ipak ocenjuje države prema njihovim individualnim postizanjima, a mi smo tu nekako tanki, barem što se tiče Makedonije, Albanije, to mogu svakako potvrditi. Nismo odradili puno od onih domaćih zadataka, tako da sve to korisno i lepo izgleda i poboljšava imidž ovih zemalja, ali ipak ima ograničene mogućnosti.

RSE: U kojoj mjeri Jadranska povelja podrazumijeva i slanje vojnika u mirovne misije?

VANKOVSKA: Država je naravno ona koja odlučuje putem svojih političkih, ustavnih mehanizama da li će i gde će slati trupe. Naravno, tu postoje mogućnosti za regionalne inicijative, ali što se tiče učešća u ovim većim mirovnim misijama kao što su Avganistan ili Irak to ipak ide drugim putem i to nije u paketu. Recimo, evo imamo situaciju da je Hrvatska odlučno odbila zahtev Sjedinjenih Država da šalje vojnike u Irak, dok su makedonska i albanska vlade to uradile sasvim rado.

RSE: Da li je za pristup neophodno i potpisivanje Sporazuma o n izručivanju američkih vojnika Međunarodnom sudu pravde?

VANKOVSKA: Nije. Tu se opet Hrvatska razlikuje od Albanije i Makedonije koje su potpisale taj ugovor, nasuprot pritiscima koji su dolazili iz Evropske unije i stručne, intelektualne javnosti koji su smatrali da se time krši međunarodno pravo i obaveze preduzete potpisivanjem Rimskog statuta, tako da ove stvari ne treba mešati. Naravno postoji mogućnost da, pošto je Crna Gora mala država, koja sada otvara vrata na međunarodnoj sceni, ona naravno tražiti zaštitu moćnih Sjedinjenih Država, e sada tu naravno postoji mogućnost da Sjedinjene države iskoriste taj trenutak, posebno imajući u vidu da stvari posebno oko Iraka ne idu kako valja, puno od onih stalnih saveznika se polako povlači i tu nije pitanje nekog faktičkog ili značajnog učešća Crne Gore. Tu je više simbolički, više psihološki i to bi dalo neki adut Sjedinjenim Državama ispred očiju svetske javnosti da kažu evo i mi imamo i novih saveznika i nove države koje nas podupiru u ovim operacijama. Tako da bi crnogorska vlada trebala da bude obazriva i da racionalno ispita šta time dobija, a šta gubi.
  • 16x9 Image

    Slavica Brajović

    Za Radio Slobodna Evropa radi od početka 1997. godine, a na mjestu šefa podgoričkog biroa je od juna 2000., kad je startovala i polusatna emisija Radija Slobodna Evropa o događajima u Crnoj Gori.

XS
SM
MD
LG