Građani hrvatske nacionalnosti u Ilijašu, nadomak Sarajeva, tvrde da su u posljednje dvije godine pod stalnim pritiskom Bošnjaka da se isele iz svojih domova. Sedamdesetogodišnji Lozan Ilić prodaje kuću i imanje jer ni deset godina nakon rata nije siguran u svome:
„Čovjek mi je doašo ovdje: ’Pošto su kuće?’ Da kupi, pošto je vidio tablu i hoće da vidi koliko ima ovdje zemlje. I nije ni izgovorio to, on je mene već sastavio ovdje i ja sam pao među šimšire ove kuće.“
Predsjedavajući Općinskog vijeća Ilijaš Petar Ilić kaže kako za stanje straha nisu odgovorni starosjedioci, već oni koji su doselili u Ilijaš nakon okončanja rata:
„Ovo je prelilo čašu. Dešavaju se jako teške scene, mladići se prebijaju, pljačkaju kuće i imovina, razbijaju crkveni prozori i stakla – ima milion drugih problema.“
Događanja u Ilijašu prevazišla su nivo incidenta, potvrđuje mjesni sveštenik Anto Dominković:
„Otkako sam ja ovdje, godinu i po, ne znam da se itko od Hrvata zaposlio. Čovjek sa srednjom školom ili fakultetom ne može dobiti mjesto čistača ili čistačice. Životna nesigurnost, sustavne pljačke, poteškoće samog vjerskog života, prilikom gradnje vjerskih objekata bilo je vrijeđanja od strane onih koji nisu u Ilijašu i onih koji ne mogu prihvatiti činjenicu da moramo živjeti jedni pored drugih.“
Osjećaju ugroženosti Hrvata u glavnom gradu BiH doprinijela je i nedavna odluka Općinskog vijeća Ilidža o ulasku u Uniju općina turskog svijeta, čiji je inicijator bh. konzul u Turskoj Jusuf Pušina. Mada u Općini Ilidža kažu kako se radi o kulturoj i ekonomskoj saradnji, građani hrvatske nacionalnosti, revoltirani inicijativom o priključenju Ilidže turskom udruženju u kojem je 200 općina iz Turske, Azerbejdžana, Kirgistana i Sjevernog Kipra, odlučili su organizirati vlastitu općinu, pojašnjava Ivo Bilić Markulj:
„Nisam ja tražio općinu hrvatsku niti tursku - svaka čast Turskoj, a i Hrvatskoj - ali tražio sam zapadnu općinu, jer nemamo mi na Stupu nikakvih financija, nemamo ništa.“
Iako je većinsko stanovništvo na Stupu oduvijek bilo hrvatsko, demografska se struktura nakon rata izmijenila djelimice i krivicom Hrvata, kaže Markulj:
„Tuđman ih pozvao i dao im je gore brda i vukojebine po Hrvatskoj i tamo. I nema ih. Sad ih nema, 15 - 20 Hrvata ostalo. Svi su prodali i otišli. Lako je biti Hrvat u Hrvatskoj, ali hajte budite na Stupu.“
I Hrvatska seljačka stranka izrazila je zabrinutost zbog položaja Hrvata u Ilijašu, pa i na cijelom području Kantona Sarajevo. Kako je Ilidža specifična po tome što u njoj živi veliki broj Hrvata i Srba, poruka koja im se ovim postupkom šalje nimalo nije dobra, kaže predsjednik HSS-a Marko Tadić:
„A trebalo bi itekako misliti kakav je predratni sastav stanovništva bio na području općine Ilidža. Mi podržavamo zahtjev Hrvata s toga područja da se organiziraju u posebnu općinu. Na to pravo imaju jer su Hrvati konačno, definitivno, kako god hoćete, potpuno obespravljeni na području Sarajeva i na području tog cijelog kantona.“
Građani hrvatske nacionalnosti u Kantonu Sarajevo najviše se žale na spor pravosudni sistem, koji doprinosi osjećaju nesigurnosti. Naime, napadači koji su prije nekoliko mjeseci u Ilijašu zapalili automobil, u kome se nalazio mladić hrvatske nacionalnosti, su na slobodi.
„Čovjek mi je doašo ovdje: ’Pošto su kuće?’ Da kupi, pošto je vidio tablu i hoće da vidi koliko ima ovdje zemlje. I nije ni izgovorio to, on je mene već sastavio ovdje i ja sam pao među šimšire ove kuće.“
Predsjedavajući Općinskog vijeća Ilijaš Petar Ilić kaže kako za stanje straha nisu odgovorni starosjedioci, već oni koji su doselili u Ilijaš nakon okončanja rata:
„Ovo je prelilo čašu. Dešavaju se jako teške scene, mladići se prebijaju, pljačkaju kuće i imovina, razbijaju crkveni prozori i stakla – ima milion drugih problema.“
Događanja u Ilijašu prevazišla su nivo incidenta, potvrđuje mjesni sveštenik Anto Dominković:
„Otkako sam ja ovdje, godinu i po, ne znam da se itko od Hrvata zaposlio. Čovjek sa srednjom školom ili fakultetom ne može dobiti mjesto čistača ili čistačice. Životna nesigurnost, sustavne pljačke, poteškoće samog vjerskog života, prilikom gradnje vjerskih objekata bilo je vrijeđanja od strane onih koji nisu u Ilijašu i onih koji ne mogu prihvatiti činjenicu da moramo živjeti jedni pored drugih.“
Osjećaju ugroženosti Hrvata u glavnom gradu BiH doprinijela je i nedavna odluka Općinskog vijeća Ilidža o ulasku u Uniju općina turskog svijeta, čiji je inicijator bh. konzul u Turskoj Jusuf Pušina. Mada u Općini Ilidža kažu kako se radi o kulturoj i ekonomskoj saradnji, građani hrvatske nacionalnosti, revoltirani inicijativom o priključenju Ilidže turskom udruženju u kojem je 200 općina iz Turske, Azerbejdžana, Kirgistana i Sjevernog Kipra, odlučili su organizirati vlastitu općinu, pojašnjava Ivo Bilić Markulj:
„Nisam ja tražio općinu hrvatsku niti tursku - svaka čast Turskoj, a i Hrvatskoj - ali tražio sam zapadnu općinu, jer nemamo mi na Stupu nikakvih financija, nemamo ništa.“
Iako je većinsko stanovništvo na Stupu oduvijek bilo hrvatsko, demografska se struktura nakon rata izmijenila djelimice i krivicom Hrvata, kaže Markulj:
„Tuđman ih pozvao i dao im je gore brda i vukojebine po Hrvatskoj i tamo. I nema ih. Sad ih nema, 15 - 20 Hrvata ostalo. Svi su prodali i otišli. Lako je biti Hrvat u Hrvatskoj, ali hajte budite na Stupu.“
I Hrvatska seljačka stranka izrazila je zabrinutost zbog položaja Hrvata u Ilijašu, pa i na cijelom području Kantona Sarajevo. Kako je Ilidža specifična po tome što u njoj živi veliki broj Hrvata i Srba, poruka koja im se ovim postupkom šalje nimalo nije dobra, kaže predsjednik HSS-a Marko Tadić:
„A trebalo bi itekako misliti kakav je predratni sastav stanovništva bio na području općine Ilidža. Mi podržavamo zahtjev Hrvata s toga područja da se organiziraju u posebnu općinu. Na to pravo imaju jer su Hrvati konačno, definitivno, kako god hoćete, potpuno obespravljeni na području Sarajeva i na području tog cijelog kantona.“
Građani hrvatske nacionalnosti u Kantonu Sarajevo najviše se žale na spor pravosudni sistem, koji doprinosi osjećaju nesigurnosti. Naime, napadači koji su prije nekoliko mjeseci u Ilijašu zapalili automobil, u kome se nalazio mladić hrvatske nacionalnosti, su na slobodi.
