Dostupni linkovi

logo-print

Krave sa pasošem


Esad KRCIC, Sead SADIKOVIC

Uvođenjem sistema identifikacije životinja, svako od 37 hiljada domaćinstava u Crnoj Gori moraće da se registruje u centralnoj bazi Veterinarske uprave, gdje će se čuvati svi podaci o životinjama i njihovim vlasnicima. Domaćinstva će o rađanju ili uvozu životinja obavještavati nadležnu veterinarsku ambulantu koja će obavljati preventivne preglede i obilježavanje ušnim markicama. U roku od 14 dana vlasnici će dobiti pasoš za stoku u kom će se pored jedinstvenog broja svakog grla nalaziti sve informacije o životinji. Ukoliko se grlo proda pasoš se predaje novom vlasniku, a u slučaju klanja dokument se vraća Veterinarskoj upravi.

Crnogorski građani i turisti će uskoro moći da, zahvaljujući ovom projektu koji podrazumijeva princip sljedljivosti od štale do trpeze, konzumiraju apsolutno bezbjedne i kvalitetne prihrambene proizvode, kaže Ivan Popović, direktor Veterinarske uprave koja je i realizator ovog projekta uz pomoć i donaciju evropske Agencije za rekonstrukciju od 1,5 miliona eura:

„Pitanje svih pitanja je konkurencija crnogorskog stočarstva na putu ka Evropskoj uniji, jer ulaskom u Evropsku uniju neke stvari će se morati odraditi onako kako to nalažu propisi Evropske unije. Ovaj projekat će sigurno doprinijeti da svi crnogorski proizvodi koji se nalaze na trpezama trenutno samo u Crnoj Gori i zemljama u okruženju mogu, kada budu prošli sve one procedure koje propisuje zakonska regulativa Evropske unije, da se nađu i na trpezama širom Evropske unije i ja očekujem da ćemo takve kvalitetne proizvode proizvedene na ovaj način imati već sljedeće godine na našim trpezama.“

Iako dio ukupnog procesa prilagođavanja domaće legistlative i usvajanje evropskih standarda, ovaj projekat ima daleko veći značaj. Njegovom realizacijom potrošači dobijaju kvalitetniju, bezbjednu i zdravu hranu, farmeri bolju prevenciju njihovog zdravlja, pristup pijacama, premijama i bankarskim zajmovima, kao i manje gubitaka. Spriječavanjem mogućnosti falsifikata i obmana u vezi porijekla mesa omogućava se bolja kontrola sirovina, a time i veće povjerenje u domaću prehrambenu industriju koja će kroz smanjenje rizika uvećati svoju profitabilnost i konkurentnost. Đorđije Goranović, vlasnik i direktor Mesne industrije „Goranović“ pozdravlja ovaj projekat i naglašava da je ovo samo prva faza u procesu uvođenja evropskih standarda u ovu oblast:

„Bezbjednost hrane je jedna od veoma bitnih stavki u svakoj državi i u zemljama Evropske unije se mnogo vodi računa o tome i mislim da je ova identifikacija i registracija dobar temelj, dobra osnova za sve dalje standarde koji treba da se uvode u prehrambenoj industriji, u ovom slučaju pogotovo u mesnoj industriji. Mi ne možemo uvoditi sistem sljedljivosti ako imamo porijeklo sirovine sa prostora Crne Gore, a ta sirovina koja je došla iz klanice nema prethodnu identifikaciju grla. Svako grlo ce imati kompletan dosije. Na etiketi koja bude na proizvodu će se prepoznati tačno naziv farme ili ako se radi o gazdinstvu znaće se sa koje je farme bazna sirovina za taj proizvod.“

* * * * *

Kako primjena strogih evropskih zakona izgleda na terenu? Razgovarali smo sa jednim od najvećih stočara u Bijelom Polju.

„Ja sam Hakija Hasković iz Bistrice kod Bijelog Polja. Bavim se odmalena stočarstvom i poljoprivredom. Tako su ranije pisali novinari da sam najveći stočar u Republici. Ja to nikad nijesam kazao, jer došlo bi da hvalim moje stado, a dočim, tu je negdje. Sada posjedujem poviše od 300 ovaca, poviše malo od tri i po stotine jagnjadi, nijesmo jagnjad ni brojali. Posjedujem tu 40 i nešto govedi, ima i teladi dosta“.

RSE: Kako čitate ovaj novi zakon. Što vidite u njemu? Možete li ispoštovat sve ove propise?

HASKOVIĆ: Problem mi je radna snaga. Na farmi je moj sin, moja žena, imamo i snahu, ali ove mlade žene ne volu stočarstvo, volu malo više da se doteruju. Imam i starijeg sina, inženjer agronomije, magistar. Radi tamo u Bosni. Tamo studirao, tamo ostao i tako.

RSE: Da li se s njim ponekad sporite oko toga: on bi da primijeni nove mjere, a Vi ne date, nego po starom?

HASKOVIĆ: Ima toga, ima. Ja priznajem nauku, ali ne priznajem da moj sin više zna, jer moja praksa je jača. Ako bi stigla selekcija stoke, mene su krave sve stavljene menđuše, ali ne stiže da opiše svako tele od koje je majke i kako.

RSE: Pomaže li za tu selekciju ona minđuša što je na kravljem uvu?

HASKOVIĆ: Pomaže, pomaže. Ako imaš pravo matično knjigovodstvo, na junicu dobijaš premiju više nego na kravu.

RSE: Je li Vama neobično bilo kada ste prve krave sa minđušama sreli?

HASKOVIĆ: Onda je došao prvi put prije pet, šest godina inženjer Vinko i hoće da stavi menđuše na moje krave. Ja nijesam odobrio.

RSE: Svaka Vaša krava ima i ime?

HASKOVIĆ: Ima, normalno. Kako da nema. Svaka krava ima ime: Baćka, Sara, Cvijeta, Prugulja, Koluja, Romulja, Bilba.

RSE: Svaka će imati i pasoš.

HASKOVIĆ: Imaće vjerovatno. U evidenciji biće pisano njeno ime, tih krava. Moja unuka, ona svaku piše koja je krava i koje ime.

RSE: Znači, Vi već sad na neki način vodite knjigovodstvo?

HASKOVIĆ: Pa, vodimo ovaj što pamtimo. Imam ja. Davo mi Hilmo Franca svesku da ja to vodim, a meni dosadno.

RSE: Lično Vi, Vaša supruga, snaha, sin... imate li vi pasoše?

HASKOVIĆ: Imamo ja i žena pasoš. Još smo ranije išli. Imam tamo u Bosnu dva sina i šćerku, pa sam morao zbog toga da imam pasoš, a ovi drugi nemaju, nijesu imali ni potrebe da vadu, nijesu nikad išli.

RSE: Kako gledate sad ovo da svako grlo stoke mora imati svoj pasoš?

HASKOVIĆ: Pa, mora biti neka kartica kod veterinara. Ako vodi kao što vodi kod nas inženjer Vinko selekciju stoke, to bi trebalo više inženjera da stignu sve to da opišu.

RSE: Hoće li gazda Hakija za koju godinu dodatno pojačati svoje stado?

HASKOVIĆ: Neće. Sramota da kažem neće. A nije taj posao plaćen. Sve su velike firme propale.

RSE: Zar ni sa minđušama, sa selekcijom, sa knjigovodstvom?

HASKOVIĆ: Novinaru, džaba joj menđuše ako nema praksu. Menđuša ne čini ništa ako ne jede žito i nema dobre pašnjake i ne krene ga.
XS
SM
MD
LG