Dostupni linkovi

logo-print

Susjedi očekuju preispitivanje ratne prošlosti


Advokat Dragan Prelević, pravni zastupnik porodica deportovanih bošnjačkih civila, komentarišući poruku predsjednika Predsjedništva Bosne i Hercegovine Sulejmana Tihića koji očekuje da će nezavisna Crna Gora preispitati svoju ulogu u agresiji na Bosnu i Hercegovinu i posebno do kraja rasvijetliti i riješiti slučaj deportacije bošnjačkih izbjeglica vojsci Radovana Karadžića maja ’92. godine koji su potom ubijeni u Foči i okolnim logorima, o sposobnosti i potrebi suočavanja sa mračnom prošlošću, kaže:

“Žalosno je da se, evo skoro 15 godina poslije zločina, čeka na ovakve opomene iz susjednih zemalja - da je takvo ponašanje države Crne Gore prepreka uspostavljanju nekih normalnih odnosa kakvi su primjereni u ovom trenutku. Mislim da je degradirajuće za sve građane Crne Gore da moramo sve stvari raditi pod pritiskom uvijek i bez obzira koliko zakoni i moral nalagao da se te stvari urade mnogo ranije.”

Podsjetimo da je slučaj deportacije bošnjačkih civila iz Crne Gore 1992. godine otvoren tek decembra 2004. godine, nakon što su porodice deportovanih i ubijenih pred crnogorskim sudovima započele parnične postupke za naknadu štete. Svi procesi, njih oko 30, za sada se odvijaju veoma sporo uz, kako tvrdi advokat Prelević, neprekidnu opstrukciju. Što se tiče utvrđivanja krivično pravne odgovornosti, ona je pod pritiskom javnog mnijenja započela oktobra 2005. godine, 13 godina nakon zločina, protiv šestorice policijskih funkcionera koji su učestvovali u deportaciji. Državno tužilaštvo koje u ovom slučaju ima dvostruku ulogu, zastupnika države, odnosno Ministarstva unutrašnjih poslova i tužioca po dužnosti, insistira da se parnični postupci obustave do utvrđivanja krivično-pravne odgovornosti. To advokat Prelević tumači kao još jedan od vidova opstrukcije.

Direktor Centra za građansko obrazovanje i istraživač kršenja ljudskih prava Aleksandar Zeković smatra da je Crna Gora propustila priliku da i prije održavanja referenduma započne proces suočavanja sa prošlošću koji bi nagovijestio jedan novi evropski i demokratski identitet Crne Gore:

“Istina je da smo djelimično u ranijem periodu otvorili proces suočavanja sa prošlošću, ali još uvijek nemamo toliko dovoljno transparentnu i jasnu i mudru državnu politiku koja je utemeljena na odgovornosti prema svima. U svakom slučaju, mislim da je ovo crnogorska vlast mogla izbjeći i da je u procesu pripreme crnogorskog referenduma mogla mnogo više uraditi da se zaključe sva otvorena pitanja koja Crna Gora definitivno ima sa svojim okruženjem.”

I hrvatska Vlada je, uz čin priznanja Crne Gore, saopštila da vjeruje da će Podgorica utvrditi istorijske okolnosti, uzroke i ulogu Crne Gore u periodu rata protiv Hrvatske u nedavnoj prošlosti. Podsjetimo da je nakon izvinjenja Hrvatskoj 2000. godine od strane tadašnjeg predsjednika, sada premijera Mila Đukanovića, uslijedilo i prošlogodšnje obavezivanje za nadoknadu materijalne štete počinjene na dubrovačkom ratištu sprazumom predsjednika Crne Gore i Hrvatske Filipa Vujanovića i Stjepana Mesića. Predsjednik Crnogorskog helsinškog komiteta Slobodan Franović vjeruje da će Crna Gora i suštinski nakon formalnog dijela započeti suočavanje sa prošlošću:

“Ja mislim da je u Crnoj Gori bez obzira na dosta složenu situaciju i različita mišljenja o svemu ovome, ipak postoji kapacitet i da će Crna Gora ići tim putem, ali moram da kažem na kraju mislim da smo mi ipak tek na početku i da su učinjeni samo početni koraci.”

Važno je, kaže istraživač kršenja ljudskih prava Aleksandar Zeković, da to bude suštinsko, a ne fingirano suočavanje sa prošlošću i preuzimanje pune odgovornosti za počenjena nedjela. To se mora učiniti na ukupnom društvenom nivou i to tako da se ne ponovi situacija koja se dogodila sa “mlakom” sadržinom Deklaracije o Srebrenici u Skupštini prije dvije godine. Ili sa odbijanjem da se u Crnoj Gori proglasi Dan Srebrenice, koji je prošle godine obilježen u mnogim evropskim državama, a čime bi se na jasan način pokazao odnos prema tom zločinu.
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998.godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

XS
SM
MD
LG