Dostupni linkovi

logo-print

Procesi za deportacije Bošnjaka ostaju crnogorskom sudstvu


Sudski postupci vezani za deportaciju 85 bosanskih izbjeglica islamske vjeroispovijesti, koje je policija maja 1992.godine sa crnogorske teritorije izručila vojsci Radovana Karadžića, od kojih su većina ubijeni u fočanskom logoru, prema riječima advokata Dragana Prelevića nemaju veze sa odlukom podgoričkog Osnovnog suda da prekine sve sporove građana protiv bivše državne zajednice. Advokat Prelević, koji zastupa porodice ubijenih izbjelica, pojašnjava da su na meti tužitalja u tom slučaju isključivo država Crna Gora i njeni nadležni organi:

„Osamostaljenje Crne Gore u državno pravnom smislu neće imati uticaja na postupke koje vodi ova kancelarija, pogotovo ne na postupak naknade štete zbog deportacije ’92.godine, inače koji postupci se vode protiv države Crne Gore i Ministarstva unutrašnjih poslova koji su u potpunosti donijeli odluke i sproveli ove radnje koje su prouzrokovale štetu za tužioce.“

Podsjetimo. Osnovni sud u Podgorici je nedavno donio odluku da obustavi sve sporove građana protiv bivše državne zajednice pošto je nakon osamostaljenja Crne Gore ona prestala da postoji kao pravno lice. Prema riječima advokata Velije Murića, ta legitimna odluka suda dovela je do obustavljanja postupka u vezi sa 12 tužbenih zahtjeva koje su preko njegove kancelarije podnijele neke od porodica dvadesetak albanskih izbjeglica sa Kosova koje su pripadnici Vojske Jugoslavije i paravojnih formacija tokom NATO intervencije 1999.godine ubili na sjeveru Crne Gore u mjestu Kaluđerski Laz i u više odvojenih incidenata. Murić podsjeća da se kao tuženi u tim postupcima navode državna zajednica Srbija i Crne Gora i MUP Republike Crne Gore:

„Upravo zbog toga što je državna zajednica nestala kao pravni subjekt prvo je Osnovni sud u Podgorici prekinuo sve te postupke, što je i inače po zakonu moguće uraditi i taj prekid će trajati sve dotle dok se ne utvrdi ko je pravni sljedbenik svega onoga što je Vojska Jugoslavije uradila u to vrijeme i na tim prostorima.“

Odluka Osnovnog suda u Podgorici i činjenica da su Srbija i Crna Gora danas dvije odvojene države, prema riječima Velije Murića, znatno će iskomplikovati rješavanje odštetnih zahtjeva u vezi sa ratnim zločinom u Štrpcima, željezničkoj stanici u kojoj je februara 1993. godine od strane Vojske Republike Srpske iz voza oteto 20 lica uglavnom islamske vjeroispovijesti koje su ubrzo nakon toga ubijene:

„U tom slučaju, tamo gdje su u toku sudski postupci kod crnogorskih sudova koji su nadležni zbog toga što su se oštećene porodice otetih našle u to vrijeme na području Crne Gore postupci su zapali u nerješivo pravno stanje. Naime, sada poslije formiranja države Crne Gore, veliko je pitanje da li crnogorski sudovi mogu da sude Republici Srbiji, odnosno MUP-u Srbije radi naknade štete, jer su oni označeni kao tuženi u slučaju otmice putnika zbog takozvane objektivne odgovornosti.“

Gašenje državne zajednice, tvrdi Velija Murić, ne bi trebalo da utiče na buduće sudske postupke oko slučaja progona bukovičkih Muslimana Bošnjaka sa sjevera Crne Gore početkom ’90. Murić kaže da je za sada podnijeto samo par odštetnih zahtjeva u vezi sa tim slučajem koji još nijesu rješeni i dodaje da nema dileme koga žitelji tog kraja treba da tuže:

„U prvom redu, ako bi se podnosile tužbe, trebalo bi tužiti Republiku Crnu Goru, MUP Crne Gore, zbog takozvane objektivne odgovornosti, jer oni nijesu u to vrijeme zaštitili stanovnike Crne Gore, a na tom području nije bilo proglašeno ratno stanje. Prema tome, sve što se desilo za to je odgovorna Crna Gora, jer se radi o njihovim građanima, jer se radi o vlasti koja je kontrolisala to područje, bez obzira što su tu bili pripadnici Vojske Jugoslavije“.

Podsjetimo. Obrazlažući odluku podgoričkog Osnovnog suda da prekine sve postupke građana protiv državne zajednice Srbija i Crna Gora, predsjednik tog suda Zoran Pažin je za naš radio kazao da je sada na građanima na koje je ova odluka uticala da sami odluče koga će tužiti:

„Građani su sada u prilici da opredjele tužbeni zahtjev na način što će obuhvatiti kao tuženoga nekog drugoga i to je stvar njihove dispozicije. Da li će to biti Republika Srbija koja je prihvatila pravno sljedbeništvo državne zajednice Srbija i Crna Gora to je, kao što sam rekao, stvar građanske dispozicije i oni sami odlučuju koga će da tuže“.
  • 16x9 Image

    Petar Komnenić

    Školovao se u SAD, Podgorici i Beogradu. Dugogodišnji novinar RSE. Najčešće se bavi temama ratnih zločina, korupcije, pravosuđa.

XS
SM
MD
LG