Dostupni linkovi

logo-print

Još četiri godine čekanja nije zabrinjavajuće


Sve ovisi o nama, a ne po pojedinim dužnosnicima Evropske unije, kazao je predsjednik Mesić povodom izjave evropskog povjerenika za proširenje Ollija Rehna kako Hrvatska neće ući u Uniju prije kraja ovog desetljeća. On je izrazio uvjerenje da će do toga doći ipak ranije. Hrvatska ide svojim tempom, kazala je danas i ministrica vanjskih poslova i evropskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović:

„Počevši proces pregovora u listopadu prošle godine intenzivno smo nastavili i u ovom trenutku već smo završili 20 poglavlja u eksplanatornom skriningu i 18 u bilaterarnom skriningu. Nastavljamo nesmanjenim intenzitetom i vjerujem da ćemo vrlo skoro otvoriti i provizorno zatvoriti i prva poglavlja formalno u pregovorima.“

U Hrvatskoj se previše pozornosti posvećuje analizama svake izjave evropskih dužnosnika, kaže za naš radio bivši ministar evropskih integracija i izvrsni poznavatelj problematike Neven Mimica, jer u raspravama o budućem ustroju Evrope i evropskom ustavu, malo koji političar spreman je reći kakav će biti ishod te rasprave i kakav će biti utjecaj te rasprave na status kandidata za članstvo:

„I zbog toga sve što se danas kaže jednostavno nije relevantno u onoj mjeri u kojoj će biti relevantno za dvije-tri godine kada se ta debata dovrši. Prema tome, mislim da se uopće ne moramo iscrpljivati oko toga da analiziramo ili da tražimo neke skrivene poruke u bilo čemu od onoga što se kaže u EU.“

Po Mimičinoj ocjeni, jedino oko čega se Hrvatska ozbiljno treba angažirati je nastavak reformi:

„Radimo na reformama, prvenstveno na reformama, jer će jedino uspješne reforme ubrzati pregovore. Dovodimo se u situaciju da pregovore možemo završiti zajedno sa reformama negdje u 2008.-2009. godini i ustvari tek tada da vidimo kakva je reakcija Evropske unije na činjenicu da je Hrvatska spremna za članstvo u EU. Tek tada, negdje sredinom 2009. godine, pred izbore za Evropski parlament, EU će imati ili neće imati evropski ustav, ali će tada Hrvatska biti spremna za članstvo sa završenim pregovorima, u to sam uvjeren. Prema tome. Evropska unija će se morati odlučiti što sa zemljom koja je spremna za članstvo.“

A tada će Evropa donijeti neko rješenje za Hrvatsku, sa Ustavom ili bez njega, kazao je Mimica. U tom kontekstu, ne zabrinjava previše što Hrvatska još nema jasnu strategiju kako nekim prelaznim razdobljima odgoditi ulazak bogatih Evropljana na hrvatsko tržište poljoprivrednog i
šumskog zemljišta i kuća za odmor. Osim prijelaznih razdoblja, postoje i druge mogućnosti, kazao je danas glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak:

„Usporedno sa traženjem prijelaznih razdoblja, Hrvatska može unijeti korekcije u svoje nacionalno zakonodavstvo u ovom području, koje će biti nediskriminatorno prema svima, dakle koje će se jednako odnositi na strane državljane i državljane Republike Hrvatske, koja mogu predstavljati dodatne mehanizme zaštite, a – primjerice – ta nediskriminacijska zaštita se može odnositi na politiku gospodarenja prostorom, na prostorno uređenje i tako dalje.“

Sadašnje članice Evropske unije dovijale su se kojekako da zaštite svoje nekretnine od stranaca, a Evropski sud za ljudska prava je to redom obarao. Grci su sve svoje otoke – ukupno 55 posto cijelog teritorija – proglasili pograničnim područjem u kojem stranci ne mogu kupovati nekretnine i sud je to poništio. Talijani su tražili sigurnosnu provjeru ako su stranci željeli kupiti zemljište u područjima od vojnog interesa i sud je to oborio, jer se odnosilo samo na strance, a ne na sve potencijalne kupce. Identično su u Strasburu propali i francuski, austrijski i belgijski pokušaji da zaštite svoje nekretnine od bogatijih susjeda iz drugih zemalja članica. U Hrvatskoj zasada vrijedi načelo reciprociteta – nekretnine u Hrvatskoj može kupovati građanin one zemlje koja hrvatskim državljanima dopušta da u njoj kupuju nekretnine. Italija se buni da su njihovi građani diskriminirani, i da je čak 4.000 zahtjeva neriješeno. Hrvatska strana odgovara da se ne radi ni o diskriminaciji, ni o sporoj birokraciji, i da je pojednostavljivanje procedure u toku.
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG