Dostupni linkovi

logo-print

Prekinuti sporovi protiv bivše državne zajednice


Komentarišući odluku Osnovnog suda da prekine sve sporove građana protiv državne zajednice Srbija i Crna Gora, jer ona više ne postoji kao pravno lice, predsjednik Osnovnog suda Zoran Pažin za Radio Slobodna Evropa kaže da je ta odluka donešena po sili zakona:

„Zakonom o parničnom postupku utvrđena je obaveza suda da prekine postupak u pravnoj situaciji kada pravno lice koje je stranka u postupku prestane da postoji. Imajući u vidu takve odredbe, a imajući u vidu činjenično stanje da je državna zajednica Srbija i Crna Gora pravno prestala da postoji, Građansko odjeljenje Osnovnog suda u Podgorici, donijelo je zaključak da se u svim predmetima u kojima se javlja bilo kao tužilac bilo kao tuženi državna zajednica Srbija i Crna Gora da se ti postupci prekinu.“

RSE: U odnosu na koga građani Crne Gore sada mogu ostvarivati svoje pravo? Da li je to Srbija, kao pravni nasljednik ili Crna Gora ili nešto treće?

PAŽIN: Odluka koju donosi sud je samo deklarativne prirode i konstatuje da je već po sili zakona došlo do prekida postupka. Građani su sada u prilici da opredjele tužbeni zahtjev na način što će obuhvatiti kao tuženoga nekog drugoga i to je stvar njihove dispozicije. Da li će to biti Republika Srbija, koja je prihvatila pravno sljedbeništvo državne zajednice Srbija i Crna Gora, to je, kao što sam rekao, stvar građanske dispozicije i oni sami odlučuju koga će da tuže.

Predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore Stanko Marić kaže da je siguran da građani ne mogu ostati oštećeni, ali da je veoma kompleksno pitanje koga crnogorski građani sada mogu tužiti kada državna zajednica više ne postoji:

„U ovom momentu mogu da kažem da je Srbija pravni sljedbenik državne zajednice. Da li je i u okviru toga, jer prava građana treba sačuvati u svakom slučaju, mislim da građani ne mogu biti oštećeni. Ukoliko to nije Srbija, onda je Crna Gora. Građanin Crne Gore je u Crnoj Gori, a Srbije u Srbiji.“

Drago Radulović, profesor podgoričkog Pravnog fakulteta, skreće pažnju da je Srbija pravni sljedbenik državne zajednice samo kada je u pitanju članstvo u međunarodnim institucijama:

„To se odnosi na međunarodne institucije, dakle, na članstvo u tim međunarodnim organizacijama, Ujedinjenim nacijama. To znači da Srbija ne mora da se ponovo pojavi na šalteru za učlanjenje, ona je pravni sljedbenik. A što se tiče unutrašnjih obaveza prema građanima, onda se vrši raspodjela isto kao što se vrše ostale raspodjele, recimo, imovine.“

Odluka Osnovnog suda da prekine sve sporove građana protiv bivše državne zajednice je preuranjena, smatra bivši sudija Suda državne zajednice Emilija Durutović:

„Tu treba jako biti obazriv, jer građani ipak ne mogu ostati bez zaštite. Može im zastareti pravo na naknadu štete, a sukcesor se zna u jednom dijelu i na kraju sukcesije po teritorijalnom principu. Ako je šteta nastala na teritoriji od vojnih organa koji će postati sa teritorije Srbije trebalo bi ustupiti Srbiji, a ako je šteta nastala na teritoriji Crne Gore po teritorijalnom momentu nastanka štete trebalo bi država Crna Gora. To je sad pitanje sukcesije.“

Prema riječima podgoričkog advokata Radomira Prelevića, odluka Osnovnog suda da prekine sve sporove građana protiv državne zajednice je potpuno ispravna, jer zakon to nalaže u slučaju kada stranka koja je pravno lice prestane da postoji. Ti postupci, kaže Prelević, mogu se nastaviti tek kada pravni sljedbenici pravnog lica preuzmu postupak i napominje da je zabluda da je Srbija jedini pravni nasljednik državne zajednice. Član 60 Ustavne povelje, podsjeća Prelević, propisuje da Srbija nasljeđuje državnu zajednicu samo u međunarodno pravnim odnosima, ali ne i u unutrašnjim:

„Prema tome, stvar će se rješavati nastavljanjem postupka i određivanjem suda, po prilično složenoj proceduri određivanja mjesne nadležnosti, zatim dolazi u obzir postupanje po propisima o rješavanju sukoba zakona između različitih zemalja. Ipak, mislim da će ovdje doći do situacije da se zna tačno šta je naslijedila Srbija, šta je naslijedila Crna Gora, a to će se definitivno znati i nakon što međudržavne komisije završe taj diobni bilans, a za očekivati je, takođe i oglašavanje vrhovnih sudova kako Srbije, tako i Crne Gore o određivanju nadležnosti u nekim naročitim slučajevima.“
  • 16x9 Image

    Petar Komnenić

    Školovao se u SAD, Podgorici i Beogradu. Dugogodišnji novinar RSE. Najčešće se bavi temama ratnih zločina, korupcije, pravosuđa.

XS
SM
MD
LG