Dostupni linkovi

logo-print

Nezakonite deložacije srpskih obitelji u Karlovcu


Među 25.000 većinom izbjeglih Srba, kojima je u Hrvatskoj oduzeto stanarsko pravo zbog izbivanja dužeg od šest mjeseci, neprijateljskog djelovanja ili drugih razloga, nalazi se i obitelj Željka Miljenovića iz Karlovca:

„Otac je izbivao duže od šest mjeseci iz stana. Tijekom rata izgubio je stanarsko pravo, ali ja i majka smo tu sve vrijeme.“

Željkov otac Dragomir sklonio se, kaže, prvih mjeseci rata zbog anonimnih poziva, prijetnji i provokacija u Karlovcu kod bratića u selo Zagorje kraj Krnjaka. Kasnije se vratio, ali za stan prekasno:

„Nisu nam dali ni otkup, tako da se od 1993. godine vodi sud, već 13 godina.“

Pravna savjetnica u karlovačkom Odboru za ljudska prava, Nikolina Novaković:

„Njemu su otkazali stanarsko pravo jer je neprijateljski djelovao protiv Republike Hrvatske. To nikada nije dokazano, niti je to točno. Nikada mu nisu dokazali bilo kakav akt protiv Republike Hrvatske, što je glavna osnova otkaza stanarskog prava, koje zapravo ni nema.“

Pedesetogodišnji Željko godinama već živi s odjećom u kutijama, spreman za deložaciju:

„Navodno su za mjesec dana odgodili deložaciju. A što onda? Otcu je 80 godina i ko zna koliko će još dugo živjeti. Mati je bolesna. Ja sam sav lud i neradim godinama. Kuda će oni s nama? Tjeraju nas u još veće probleme. Što je s njima? Zašto, kada smo tu bili?“

Poanta je, kaže Predsjednica centra za razvoj demokracije, Semina Lončar, što Općinski sud u Karlovcu naprosto ignorira prošlogodišnju odluku Republičkog državnog odvjetništva prema kojoj se sve ovrhe i deložacije prema bivšim nositeljima stanarskih prava obustavljaju, ukoliko su tuženici na vrijeme podnijeli zahtjev za stambeno zbrinjavanje po programu iz 2003. godine:

„Nema nikakve logike da se nekoga danas deložira iz stana, a sutradan mu se dodijeli neki zamjenski stan kao kompenzacija za izgubljeno stanarsko pravo. S toga smo takav zahtjev uputili Karlovačkom sudu, upoznali ga sa odlukom Državnog odvjetništva i naznačili da ta odluka egzistira na području Dalmacije od devetog mjeseca prošle godine, od kada su obustavljene sve deložacije.“

Karlovčanka Zlata Dragojević sa suprugom Markom izgubila je stanarsko pravo iz sličnih razloga kao i obitelj Miljenović, 14 godina se sude, dva puta je presuđeno u njihovu korist, a onda je opet sve palo u vodu. Podnijeli su i zahtjev za stambenim zbrinjavanjem:

„Sve smo mi to napravili i 22. prošlog mjeseca je trebala biti deložacija koju su odgodili. Sada čekamo taj drugi dio.“

Već narušenog zdravlja, Marko Dragojević, smatra apsurdom da ih tjeraju iz stana u kojem žive 40 godina i da traže drugi smještaj:

„Ko ima veća prava na ovaj stan u kojem sam 40 godina, nego ja? Od mene traže da tražim nužni smještaj. Oni su se smijali kada sam ispunjavao formular za stambeno zbrinjavanje jer tamo pitaju gdje sada stanujem, a napisao sam da stanujem u svom stanu. Prave ljude budalom. Donio sam im ugovor i rješenje od kada stanujem u svom stanu, a sada me tjeraju na ulicu.“

Zeljko Miljenović:

„Neka nam daju drugi stan. Ne tražim ni centralno, ni lift, ni ništa, samo stančić da mogu mirno spavati i živjeti, makar donekle kao čovjek. Pa i životinja ima kutak.“

Nevladine udruge za ljudska prava uspjele su, barem zasad, zaustaviti deložaciju dviju karlovačkih srpskih obitelji. Semina Lončar:

„Svih 25 tisuća presuda su, po meni, donesene upravo zbog etničkog progona. One stanare koje Hrvatska vojska nije uspjela nasilno izbaciti iz stanova, izbacivali su sudovi. Ta faza izbacivanja je već završena. Ovo su ostatci, možda 20 deložacija na području čitave Hrvatske, gdje se čeka iseljavanje po presudama i parnicama koje su otpočele prije 15 godina.“
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG