Haški tribunal, do kraja svoga manadata sudiće samo malom broju počinilaca ratnih zločina sa najvišom komanadnom odgovornošću, ukazuje ministar pravde u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine Slobodan Kovač, uz napomenu da se sa osnivanjem Odjela za ratne zločine pri sudu BiH, ta borba nastavlja i nakon završetka rada Tribunala, kako bi se pred sudom pravde našli svi počionici ratnih zločina:
«U septembru 2005. godine Žalbeno vijeće međunarodnog tribunala je Odjelu za ratne zločine ustupilo prvi predmet, čime je potvrđeno da je Odjel potpuno spreman obezbijediti pravično suđenje, te je u skladu s tom odlukom optuženi i fizički premješten u pritvorsku jedinicu u Bosni i Hercegovini. Kasnije, odnosno do sada su ustupljena još dva predmeta i izvršeno je premještanje pet optuženih lica.»
Procesuiranje ratnih zločina nije lagana i omiljena tema u Bosni i Hercegovini, ocjena je predsjednice Suda BiH Meddžide Kreso, ali to ne znači, dodaje, da je treba potiskivati i zanemarivati, i proći će dosta vremena dok pravda ne bude zadovoljena:
«Ni jedan počinjeni zločin ne smije ostati neimenovan, bilo gdje da je počinjen i bilo ko da ga je počinio. S tim u vezi važno je shvatiti da pred Sudom BiH odgovaraju pojedinci optuženi za ratne zločine. Sud BiH, a niti jedan sud, ne prihvata kolektivnu odgovornost, jer narodi nisu počinili ratne zločine. Generalizacija je neprihvatljiva. Teorija kolektivizacije krivnje i teorija genocidnih naroda nepravedna je i neodrživa. Jedini ispravan način da se zaustavi ovakvo shvatanje jeste individualizacija krivice, a jedino pravno mjesto na kojem se utvrđuju odgovornosti pojedinaca jesu sudovi. Sudovi koji sude fizičkim licima, ne državama, ne narodima.»
Glavni tužilac Tužilaštva BiH Marinko Jurčević upozorava da, osim državne Agencije za istrage i zaštitu (SIPA), niti jedna druga policijska struktura u Bosni i Hercegovini nema odjeljenje koje se bavi otkrivanjem i gonjenjem počinilaca ratnih zločina. A statistika dovoljno govori:
«Evidentno je da je u Bosni i Hercegovini od 1992. godine do danas podneseno prijava protiv oko 13.000 osoba koje se sumnjiče da su počinile kaznena djela ratnih zločina.»
Visoki sudski i državni zvaničnici Bosne i Hercegovine očekuju da će, sa okončanjem reforme policijskih struktura u Bosni i Hercegovini te donošenjem nacionalnog strateškog plana, procesuiranje ratnih zločina u velikoj mjeri biti olakšano.
«U septembru 2005. godine Žalbeno vijeće međunarodnog tribunala je Odjelu za ratne zločine ustupilo prvi predmet, čime je potvrđeno da je Odjel potpuno spreman obezbijediti pravično suđenje, te je u skladu s tom odlukom optuženi i fizički premješten u pritvorsku jedinicu u Bosni i Hercegovini. Kasnije, odnosno do sada su ustupljena još dva predmeta i izvršeno je premještanje pet optuženih lica.»
Procesuiranje ratnih zločina nije lagana i omiljena tema u Bosni i Hercegovini, ocjena je predsjednice Suda BiH Meddžide Kreso, ali to ne znači, dodaje, da je treba potiskivati i zanemarivati, i proći će dosta vremena dok pravda ne bude zadovoljena:
«Ni jedan počinjeni zločin ne smije ostati neimenovan, bilo gdje da je počinjen i bilo ko da ga je počinio. S tim u vezi važno je shvatiti da pred Sudom BiH odgovaraju pojedinci optuženi za ratne zločine. Sud BiH, a niti jedan sud, ne prihvata kolektivnu odgovornost, jer narodi nisu počinili ratne zločine. Generalizacija je neprihvatljiva. Teorija kolektivizacije krivnje i teorija genocidnih naroda nepravedna je i neodrživa. Jedini ispravan način da se zaustavi ovakvo shvatanje jeste individualizacija krivice, a jedino pravno mjesto na kojem se utvrđuju odgovornosti pojedinaca jesu sudovi. Sudovi koji sude fizičkim licima, ne državama, ne narodima.»
Glavni tužilac Tužilaštva BiH Marinko Jurčević upozorava da, osim državne Agencije za istrage i zaštitu (SIPA), niti jedna druga policijska struktura u Bosni i Hercegovini nema odjeljenje koje se bavi otkrivanjem i gonjenjem počinilaca ratnih zločina. A statistika dovoljno govori:
«Evidentno je da je u Bosni i Hercegovini od 1992. godine do danas podneseno prijava protiv oko 13.000 osoba koje se sumnjiče da su počinile kaznena djela ratnih zločina.»
Visoki sudski i državni zvaničnici Bosne i Hercegovine očekuju da će, sa okončanjem reforme policijskih struktura u Bosni i Hercegovini te donošenjem nacionalnog strateškog plana, procesuiranje ratnih zločina u velikoj mjeri biti olakšano.
