Dostupni linkovi

logo-print

Neki su gradovi još podijeljene teritorije


Ratni sukobi u Bosni i Hercegovini ostavili su dobok trag među njenim stanovnicima. Ratne linije razgraničenja, nažalost, i danas su svakodnevica u pojedinim bosanskohercegovačkim gradovima. Primjera je mnogo. Linija razgraničenja i danas razdvaja stanovnike hrvatske i bošnjačke nacionalnosti u Gornjem Vakufu / Uskoplju. Iako ima pomaka u nastojanju da se prevaziđu ratne podjele, planovi da se djeca obje nacionalnosti druže i izlaze zajedno još uvijek su daleko od realizacije:

„Ovamo ovaj dio grada, Uskoplje što se zove, tu su Hrvati, ovamo gore su muslimani. Malo tog druženja ima.“

„To je podjela. Evo vidiš, ovo je naše.“

Iako su kafići podijeljeni na hrvatske i bošnjačke, u trgovini i sportu nacionalnost je zanemarena:

„Ja Hrvat, ona muslimanka. Trgujemo. Dobra je situacija.“

„Kad se kupuje nešto vezano za tvoje lične potrebe, tad se gleda normalno da ti je jeftinije, neovisno ko je koje nacionalnosti.“

Podijeljenost po nacionalnom principu vidljiva je i u Vitezu. Iako postoje nevladine organizacije u koje su uključeni mladi svih nacionalnosti, noćni izlasci sa jedne na drugu stranu grada su pojedinačni:

„Mi imamo svoje kafiće, oni imaju svoje kafiće. Nekad možda oni uđu naš, mi nekad u njihov, ali to je slabo. Ako je baš nešto ekstra, onda se nešto malo pomiješamo, ali slabo.“

Podjela po nacionalnom principu, ipak, ja najočitija u Mostaru. Iako administrativno ne postoje, podjele na tzv.zapadni i istočni dio grada još uvijek su prisutne u svim sferama života. Donedavno su učenici mostarske gimnazije ulazili u školu na fizički odvojene ulaze, a fudbalski klub Velež ne igra na svom stadionu koji se nalazi u zapadnom dijelu grada. Apsurd predstavlja i činjenica da se planira izgradnja još jedne autobuske stanice u zapadnom, jer se prijeratna autobuska stanica nalazi u istočnom dijelu grada.

Mladi ljudi iz Mostara kažu kako, uprkos činjenici ujedinjavanja Evrope, podjele u ovom gradu, ali i BiH, još uvijek postoje:

„Sve bi bilo u redu kada bi se ista priča i završila odlivom ovih sadašnjih političara, ideologa - njihovim odlaskom u penziju. Ali oni upravo smišljeno rade na tom planu time što indoktriniraju nove mlade kroz sistem dvije škole pod istim krovom, obzebjeđujući tako jedno pouzdano nasljeđe za ovakve negativne procese.“

„Uspoređujući današnje stanje u gradu Mostaru sa postratnim godinama, naravno da je ono bolje, da stvari idu svakako nabolje. Mentalitet ljudi se znatno mijenja, ali ne smijemo idealizirati stvari.“

Na naše pitanje je li Mostar jedinstven grad samo na papiru, gradonačelnik Ljubo Bešlić kaže:

„Mi smo danas u jednoj situaciji kada uređujemo grad prema jednim normalnim, evropskim načelima i moram reći da ima mnogo otpora u gradu Mostaru, ali isto tako moram reći i priznati da smo puno stvari popravili i razriješili. Da smo sve riješili - daleko od toga, ali želimo istinski napraviti jedan normalan grad Mostar.“

Predstavnik Srpskog građanskog vijeća u Mostaru Ratko Pejanović:

„Biti crven u Mostaru nije jednostavno. Ja ću se vratiti nazad - kod usvajanja statuta grada. Dan prije nego će zvanično biti saopštena odluka o uređenju grada, kada je gospodin Ešdaun trebao da saopšti, mi predstavnici srpskog naroda imali smo jedan sastanak dosta iscrpan s njime. Ja sam mu tad rekao da sam nezadovoljan s stanjem i ne mogu biti zadovoljan ni kao građanin ni kao Srbin iz jednostavnog razloga jer ako znate da je Mostar prije tog statuta imao u Gradskom vijeću 8 mandata, a da je ovim statutom sveden na 4, ja sam ga tad upitao čiji će to biti vijećnici.“

Bosanskohercegovačka javnost za podijeljenost među etničkim skupinama okrivljuje medije, vjerske zajednice, ali i političare. O njihovoj odgovornosti poslanik u Parlamentu BiH Beriz Belkić kaže:

„Odgovornost političara, uključujući i mene, je apsolutno najveća za stanje u kojem jesmo. I ja se sada pitam ko proizvodi tu podijeljenost. Ja tvrdim da proizvodi sistem, dakle naše unutrašnje uređenje - dobrim dijelom ono stimuliše ljude i sugeriše im da budu na neki način podijeljeni - i političari koji jedan takav sistem brane iz individulanih interesa i oni praktično na neki način destimulišu mlade ljude da idu u dijalog, da idu u razgovore itd.“

Mladi ljudi u BiH jedinstveni su u ocjeni da dokle god u zemlji budu podjele isključivo na Bošnjake, Srbe i Hrvate, napretka neće biti. Sve dok se ne budu cijenile sposobnosti čovjeka bez obzira na njegovu nacionalnu pripadnost, kako kažu, BiH će teško biti dio evropske zajednice država.
  • 16x9 Image

    Dženana Karabegović

    Diplomirani žurnalista. Od 1999. prelazi iz Tuzle u Sarajevo, gdje u bh. dopisništvu RSE počinje raditi kao novinarka. Obrađuje političke teme, uređuje i vodi radijske emisije i urednica je magazina TV Liberty.

XS
SM
MD
LG