Dostupni linkovi

logo-print

Moguće ustavne promjene zbog euroskepticizma?


U vrhu vladajuće stranke u Hrvatskoj smatraju da bi uoči ulaska Hrvatske u Europsku uniju trebalo izmijeniti Ustav i ublažiti referendumske kriterije. Naime, prema sadašnjim odredbama, za valjanu referendumsku odluku nužna je većina ukupnog biračkog tijela, pa postoji opasnost da odaziv birača bude manji od 50 posto i da referendum propadne. Predsjednik vladajućeg HDZ-a i predsjednik saborskog odbora za Ustav i poslovnik, Dražen Bošnjaković:

„Obzirom da se radi o jednoj vrlo bitnoj i značajnoj odluci za budućnost države, mislim da bi bilo potrebno o tom pitanju odlučiti u referendumu.“

Referendum na kojem bi se Hrvati izjasnili o ulasku u Europsku uniju, trebao bi se bi se prema nekim najavama iz vlade održati 2008. godine. No, ideje o ublažavanju njegovih strogih kriterija ironično su dočekane u oporbenim redovima, osobito račanovom SDP-u. Saborska zastupnica Ingrid Antičević Marinović:

„Bila bih krajnje ironična i rekla bih da je ova vlast ljudima ogadila i Europu.“

Ljudima je, kaže, dosta lijepih riječi i vlast ih mora konkretnim potezima, a ne ustavnim promjenama, uvjeriti da će im u Europi biti bolje:

„Ljudi prihvaćaju Europu i osjećaju da će im u Europi biti bolji život. Pa to i jeste smisao. Narod osjeća da je sve gore, da se favorizira strani, sumnjivi kapital, da on ne može ništa, da moraju prodavati djedovinu da bi preživjeli. Dotle su nas dotjerali.“

Sličnog je mišljenja i nezavisni saborski zastupnik, doktor Slaven Letica:

„Mislim da zbog toga ne treba mijenjati Ustav, nego vlada treba malo više da se potrudi da prođe referendum. Treba se čuvati Ustav kao najviši državni zakon i ne treba ga mijenjati zbog dnevno političkih potreba.“

Ustavni stručnjak i profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu, Siniša Rodin:

„Rekao bih da to nije stvar dnevnopolitičke potrebe, nego činjenice da danas, 16 godina nakon prihvaćanja Ustava, govorimo o bitno drugim uvjetima na kontinentu.“

Doktor Rodin je za izmjene i zato što je, prema njegovoj ocjeni, hrvatski Ustav po tom pitanju poprilično nejasan pa je prema jednom članku dovoljna samo dvotrećinska saborska većina, a prema drugom većina glasova ukupnog biračkog tijela:

„Problem je u tome što članak 141 u istom duhu govori o razdruživanju iz Jugoslavije i udruživanju u savez sa drugim državama. Stavlja na neki način Europsku uniju i Jugoslaviju u istu ravninu, što evidentno nije slučaj. Europska unija je jedna specifična međunarodna organizacija koja se temelji na međunarodnim ugovorima. Uspoređivati Europsku uniju sa nekadašnjom Jugoslavijom je potpuno pogrešno.“

Zaključuje stoga da prvo treba odlučiti kako se Europska unija shvaća, je li to savez država, međunarodna organizacija ili nešto treće:

„Imajući u vidu da je narav Europske unije bitno promijenjena od devedesetih do danas, smatram da bi najbolje bilo donijeti potpuno novu ustavnu normu koja bi bila specifično skrojena za potrebe članstva Hrvatske u Europskoj uniji. To je napravila i većina srednjoeuropskih država koje su u 2004. godini postale državama članicama. Neke do njih su održale referendum, ali to nije bio referendum na kojem se tražila neke stroga većina.“
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG