Dostupni linkovi

logo-print

Susjedne zemlje pozdravile odluku Crnogoraca


Dženana KARABEGOVIC, Enis ZEBIC, Blagoja KUZMANOVSKI, Vlado AZINOVIC

Iako većina političkih partija u Bosni i Hercegovini pozdravlja rezultate referenduma u Crnoj Gori i smatra da oni ne mogu imati posljedice na dešavanja u BiH, ima i onih koji misle kako je ovo poruka da je moguće izdvajanje RS-a iz bh. države.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Sulejman Tihić smatra kako su građani Crne Gore pokazali zrelost i, u skladu sa demokratskim standardima, izjasnili se za nezavisnost. Tihić kaže kako je odluka o nezavisnosti doprinos ukupnoj stabilizaciji u regiji:

„Upućujem iskrene čestitke i želje za napredak Crne Gore na zajedničkom putu prema euroatlantskim strukturama. BiH i Crna Gora, kao samostalne države, nastavit će graditi dobrosusjedske odnose na dobrobit naših građana i cijelog regiona.“

Predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik:

„Veoma je važno nastaviti politiku stabilizacije odnosa Crne Gore i Srbije, a naravno i sa drugim zemljama u okruženju, prije svega BiH.“

I dok je za predstavnike političkih partija u Federaciji BiH rezultat referenduma u Crnoj Gori očekivan, za predsjednika Srpske demokratske stranke Dragana Čavića referendum u susjednoj državi ima sasvim drugu poruku:

„Poruka koja je došla iz Crne Gore je poruka da se i demokratskim izborom - dakle pravo na plebiscit, referendum - bez sukoba, u demokratskom ambijentu može odlučiti o državnom statusu jednog dijela suverene države. Poruka je poruka mnogima i u Evropi i u svijetu. Sama činjenica da je tamo bilo prisutno u raznim svojstvima raznih predstavnika političkih opcija koje imaju slične ideje u dobrom dijelu Evrope, pa i svijeta, istovremeno je i poruka o razmišljanjima na mnogim mjestima da se ovakav odnos prema državno-pravnom statusu unutar jedne države smatra kao moguć na mnogim drugim mjestima.“

Iako većina političkih partija u oba bh. entiteta smatra da referendum u Crnoj Gori ne može imati posljedice na dešavanja u BiH, ima i onih koji misle kako je moguće da se i u Republici Srpskoj održi referendum za izdvajanje iz BiH. Predsjednik Izvršnog odbora Srpske stranke Republike Srpske Nenad Stevandić:

„Ono što su svi narodi u bivšoj Jugoslaviji dobili za pravo i pošto su svi imali referendume sem Srba, najlogičnije je da se i srpskom narodu omogući referendum.“

Zajednička ocjena svih političkih subjekata u BiH je da će se crnogorska politička elita morati pozabaviti problemom podijeljenog društva unutar zemlje, s obzirom na činjenicu da se preko 40 posto građana izjasnilo da ostane u državnoj zajednici sa Srbijom.

* * * * *

Hrvatski političari i hrvatska javnost pozdravili su rezultate referenduma u Crnoj Gori. Dobra suradnja nastavit će se i dalje, najavio je hrvatski predsjednik Mesić.

Voljom većine svojih građana Crna Gora kreće putem samostalnosti, ali – siguran sam – ne odvojena od svojih susjeda, nego u prijateljstvu i suradnji s njima, stoji u čestitci koju je danas hrvatski predsjednik Stipe Mesić uputio crnogorskom predsjedniku Filipu Vujanoviću. Čestitku svom crnogorskom kolegi Ranku Krivokapiću uputio je predsjednik
hrvatskog sabora Vladimir Šeks, a za hrvatskog premijera i predsjednika HDZ-a Ivu Sanadera veliki odaziv na referendumu dokaz je:

„Snažan iskaz volje crnogorskog naroda i crnogorskih birača da uzmu sudbinu u svoje ruke.“

Predsjednik oporbene Socijaldemokratske stranke Hrvatske Ivica Račan čestitao je Crnogorcima i izrazio nadu da će demokratske snage u Srbiji biti u stanju iz ove situacije izvući koristan zaključak:

„Djelovati demokratski u odnosima s drugima, afirmacija je demokratskih nastojanja jedne zemlje. I ako je riječ o ulasku u Evropsku uniju, onda je to veća šansa i za samu Srbiju. No, gledajući razvoj događaja tamo, trebat će još štošta u Srbiji napraviti da bi mogli govoriti da je demokratski sustav etabliran.“

On je za što skorije hrvatsko priznavanje Crne Gore, čim to učini Srbija. Koji su prvi komentari hrvatskih građana:

„Ako su se oni izjasnili da žele biti samostalna država, zašto ne.“

„Ja pozdravljam tu odluku Crne Gore. Mislim da su to trebali učiniti već negdje 1990. godine, a ne ratovati protiv Hrvata. Ali dobro, na greškama se uči.“

„To je u redu. Kad se raspala Jugoslavija u cijelosti, onda zašto i Crna Gora ne bi bila država.“

Hrvatski političar i povjesničar Ivo Banac bio je međunarodni promatrač na crnogorskom referendumu. Sa stajališta Solaninih pravila ovo je bila tijesna pobjeda, a sa stajališta demokracije ovo je trijumf zagovornika nezavisnosti, kaže Banac za Radio Slobodna Evropa:

„Ali upravo zbog toga što ne postoji ta nedoumica oko procenta pobjede, po Solaninim pravilima, a ne po pravilima demokracije, pretpostavljam da će to protivnici nezavisnosti na razne načine koristiti kako bi destabilizirali Crnu Goru. Ja se nadam da u tome neće uspjeti, ali znamo da takve tendencije ne smijemo potcjenjivati. „

Ako destabilizacija ne uspije, crnogorska nezavisnost će pomoći, po Bančevoj ocjeni, da se kraju privede niz drugih procesa u regiji:

„U prvom redu nezavisnost Kosova, koja je sigurno nešto što je na dnevnom redu međunarodne zajednice i moglo bi se, uz stanovite uvjete, zaštitu manjina i tako dalje, ostvariti do konca ove godine. To znači da što se šire stabilizacije regije tiče, preostaje zapravo jedino pitanje – pitanje Srbije. Srbija u ovom trenutku jeste izuzetno ranjiva zemlja. Srbija je predvođena ljudima koji su nastavili jednu mistifikaciju iz Miloševićevog vremena, koji su učinili sve da demokratske vrijednosti Đinđićevog vremena vrlo brzo zaboravimo, koji zapravo djeluju vrlo retrogradno.“

A problem je u tome što, zaključuje Banac, ne postoji realna alternativa aktualnoj srbijanskoj politici.

* * * * *

Nakon crnogorskog referenuma među državama regije trebali bi biti otvoreni putevi boljoj saradnji, ističe se u Makedoniji.

Makedonska vlada pozdravlja iskazanu volju crnogorskog naroda o nezavisnoj državi, izjavio je premijer Vlado Bučkovski, koji je imao telefonski razgovor sa svojim kolegom u Podgorici Milom Đukanovićem odmah noćas posle obavljanja prvih rezultata. Bučkovski smatra da će to doprineti stabilizaciji regiona:

„Juče smo definitivno bili svedoci završetka projekta Jugoslavije, koji je nastao zahvaljujući iskrenim namerama 1918. godine. Crnogorci su iskoristili svoje legitimno pravo i time je završena disolucija bivše Jugoslavije. Verujem da će to otrežnjavajuće delovati na Beograd i da će Beograd racionalnije sa drugima uhvatiti korak ka Evropskoj uniji i NATO, a ne da robujemo prošlosti.»

Izjavio je Bučkovski na zajedničkoj press konferenciji sa njegovim hrvatskim kolegom Ivom Sanaderom koji je danas zvanično boravio u Skopju.

U kontekstu redefinisanja granica u regionu analitičari podsećaju da će proces dezintegracije najverovatnije biti nastavljen sa predstojećim rešavanjem konačnog statusa Kosova:

„Mislim da su Kosovo i Crna Gora poslednji ostaci onih turbulentnih kretanja koja su Balkan stalno držala u jednom stresnom stanju», kaže politikolog Hisan Ramadani.

Eksperti u Makedoniji očekuju da se posle dezintegracije država na prostoru bivše federacije konačno može očekivati novi način saradnje u regionu.

* * * * *

Ishod crnogorskog referenduma, tema je kojom se danas kao iznimno značajnom bavi i međunarodni tisak.

U tekstu pod naslovom "Crnogorski referendum konačno zapečatio smrt Jugoslavije", londonski "Guardian" navodi kako je opredjeljenje Crnogoraca za nezavisnost stavilo tačku na opstanak posljednjeg ostatka nekadašnje zajedničke juznoslavenske države. List navodi kako su veliki izgledi da crnogorsko "ne" nastavku državne zajednice sa Srbijom prođe bez krvoprolića, za razliku od referenduma kojima su početkom '90-ih dominaciju Srbije pokušali odbaciti Slovenija, Hrvatska i Bosna i Hercegovina.

Referendumski ishod odjeknut će širom Balkana, ali nigdje tako snažno kao u Srbiji, čija je nacionalistička Vlada premijera Vojislava Koštunice, pokušala spriječiti odvajanje Crne Gore, piše "Guardian".

Crnogorska nezavisnost potvrdit će da je Srbija najveći gubitnik raspada Jugoslavije. Izgubila je četiri rata kojima je pokušala prigrabiti ostatke bivše Jugoslavije i objediniti ih unutar Velike Srbije, ali je sada ostala potpuno usamljena, uz vrlo izglednu mogućnost da na bečkim pregovorima izgubi i Kosovo. "Guardian" piše kako srbijanski liberali vjeruju da Srbija sada ima priliku da se nakon 15 godina konačno posveti samoj sebi, ali da nacionalisti na vlasti u Beogradu ne mogu preboljeti gubitak Crne Gore i Kosova koje smatraju sastavnim dijelovima Srbije.

Britanski "Independent" piše kako su Crnogorci glasali za raskid državnog braka sa Srbijom na koji su bili natjerani prije 88 godina. Pišući o mogućnoj obnovi stare crnogorske prijestolnice na Cetinju, list navodi kako će samostalna budućnost omogućiti Crnoj Gori ne samo raskid državnih veza sa Srbijom nego i s mračnim epizodama iz nedavne prošlosti. Ona najgora, u kojoj su crnogorski rezervisti opsjedali Dubrovnik, već je potisnuta 2000. godine isprikom, tada predsjednika Crne Gore, Mila Đukanovića za "boli i štetu" koju je građanima Hrvatske nanio bilo koji pripadnik crnogorskog naroda.

Agencija "Reuters" objavila je redosljed koraka koji stoje pred Crnom Gorom na putu ka nezavisnosti. Unija sa Srbijom mora biti formalno raskinuta, a Crna Gora će morati podnijeti prijave za prijem u sve međunarodne institucije. Srbija će morati priznati ishod referenduma, kako joj nalaže Ustavna povelja iz 2003. godine. Dosadašnji dvostruki kolosjek približavanja Srbije i Crne Gore Evropskoj uniji bit će razdvojen. Vlasti u Podgorici vjeruju da će samostalan crnogorski put put ka evropskim integracijama biti olakšan jer neće više biti zastoja koje je, nesuradnjom s Haškim tribunalom, uzrokovala Srbija. No, prije nego li se to dogodi, Crna Gora će morati pričekati na formalno dobijanje punog međunarodnog priznanja, napominje "Reuters".
XS
SM
MD
LG