Dostupni linkovi

logo-print

Kuda vodi inicijativa za članstvo BiH u OIC?


Poglavar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Mustafa efendija Cerić, založio se za pokretanje postupka učlanjenja Bosne i Hercegovine u Organizaciju islamske konferencije. "Više od pola stanovništva u Bosni i Hercegovini su Muslimani i ona zbog toga ima pravo na članstvo u Organizaciji islamske konferencije", obrazložio je svoju inicijativu Cerić. Tragom ove vijesti, Radio Slobodna Evropa, danas istražuje otkud ova inicijativa upravo u ovom trenutku, otkud baš od efendije Cerića, te što bi to značilo za državu samu.

Prema mišljenju profesora Šaćira Filandre, s Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, eventualno članstvo Bosne i Hercegovine u Organizaciji zemalja Islamske konferencije ne treba doživljavati kao negativnu činjenicu, ali to samo po sebi ne bi za državu značilo mnogo. Ni članstvo u brojnim drugim međunarodnim organizacijama ova zemlja nije uspjela kapitalizirati, ni ekonomski ni politički, kaže Filandra:

"Nije problematično samo po sebi članstvo, obzirom da su članice te konferencije mnoge zemlje koje imaju mnogo manju ili veću muslimansku manjinu, kao što je Ruska federacija. To samo po sebi ne odražava ovaj ili onaj naboj islamskog karaktera u Bosni i Hercegovini. Problem je što se oko nečeg takvog, u ovom trenutku u Bosni i Hercegovini, ne bi mogao postići konsenzus koji bi bio potreban za takav čin jer bi ta inicijativa, u ovom trenutku, mogla da bude predmet različitih tumačenja, političkih prebrojavanja i preglasavanja u jednoj izbornoj situaciji."

Profesor s mostarskog Univerziteta, Slavo Kukić, na ovaj potez gleda kao na predizborni adut koji poturaju nacionalističke stranke, u nestašici osobnih političkih autoriteta:

"Na to gledam kao na nešto što ima dnevno političku upotrebu s ciljem da se zadrži status quo jer on odgovara projekcijama koje dolaze iz kabineta, ureda i od vjerskih poglavara."

RSE: Kako to da inicijativa dolazi od reisa, a ne od Predsjedništva, obzirom da je u pitanju članstvo države?

FILANDRA: Uvaženi reis Cerić je prepun pravovremenih inicijativa, uranjenih, dobrih ili loših, o različitim pitanjima koja često izlaze iz domena usko vjerskih stvari. On je u posljednjih 10 godina legitimiran kao široka osoba, s čijim se inicijativama možemo, ili ne, slagati. To je stvar njegovog imidža. Nedostatak je značajnih političkih figura unutar bošnjačkog korpusa koje bi po naravi svog islamskog backgrounda mogle da budu zainteresirane za članstvo u jednoj takvoj asocijaciji.

RSE: Da li nedostatak jačeg bošnjačkog političkog kadra ostavlja prazan prostor efendiji Ceriću, koji se sve češće nameće kao politička ličnost?

KUKIĆ: Ne treba izolirati reisa Cerića. Istu stvar prakticira kardinal Puljić. To je posljedica činjenice da se nema političkih autoriteta poslije Tuđmana, koji jeste bio politički autoritet u hrvatskom korpusu, ili poslije Alije Izetbegovića, koji je bio autoritet u bošnjačkom korpusu. U segmentu onih koji se referiraju kao nacionalni autoriteti, danas je prazan prostor. Te činjenice, mislim da su svjesni i bošnjački lideri. Po mom sudu to je dio njihove procjene da se u igru ubaci reis Cerić. Mislim da je to dočekao kao kec na desetku zbog njegovih ambicija koje su bile nesporne. Sada ga se pokušava referirati kao vrhovnog autoriteta, ne samo vjerskog, već i svjetovnog.

RSE: Može li eventualno članstvo Bosne i Hercegovine u Organizaciji islamske konferencije odvući zemlju s evropskog puta?

FILANDRA: U nešto takvo ne vjerujem. Samo po sebi članstvo ne može odvući Bosnu i Hercegovinu sa evropskog puta. Ni članstvo ove zemlje, ili naše bivše zemlje, u pokretu Nesvrstanih, marginalnog pokreta s povijesnog aspekta, nije ovu zemlju odvelo u afrički ili azijski milje.

Profesor Slavo Kukić, naglašavajući da ne može isključiti svoj subjektivni odnos prema tome i kaže kako uopšte nije sklon tom tipu integriranja Bosne i Hercegovine:

"Mislim da se Bosna i Hercegovina treba povezivati na planetarnoj ravni sa zemljama zapadnih demokracija, uz svo poštovanje i prema svim drugim. Ovakav vid povezivanja, iako bi iz vanjske pozicije mogao koristiti Bosni i Hercegovini, iz njene unutarnje pozicije mogao bi biti faktor destabilizacije i dezintegriranja bosansko-hercegovačkog društva i njegovo svrstavanje pod bilo kakve kišobrane tog tipa moglo bi izazvati i unutarnje dezintegrirajuće silnice. Nisam sklon tom tipu povezivanja."
  • 16x9 Image

    Sabina Čabaravdić

    Rođena u prošlom stoljeću. Sasvim slučajno, umjesto pravo završila novinarstvo, već sa 17 se zaljubila u radio i ostala radijski novinar, usprkos izazovima i ponudama s TV-a. Najprije Radio Sarajevo, a potom Radio Slobodna Evropa, koji se 31. januara 1994. godine prvi put oglasio upravo njenim glasom.

XS
SM
MD
LG