Dostupni linkovi

logo-print

Novi spor u dobrosusjedskim odnosima


Dženana HALIMOVIC, Enis ZEBIC

Nakon brojnih neriješenih pitanja u odnosima između BiH i Hrvatske, pojavio se i novi problem. Riječ je o pozivu Hrvatske na ponovno prekrajanje granica sa BiH u Malostonskom zaljevu kod Neuma. Predsjednik državne komisije za granice BiH Mugdim Čukle:

„U zaključku Vlade Republike Hrvatske je da su došli do nekih novih relevantnih podataka, koji bi trebalo da mijenja kopnenu granicu u Neumu, a time onda i da mijenja, jako bitno da mijenja status BiH kao pomorske države. To je da se spori pravo na dva mala školja, tamo u području Neuma, i vrh poluotoka Neum - Klek.“

Čukle napominje i da su obje države imale u posjedu sva relevantna dokumenta koji su utvrđivali granicu na dan međunarodnog priznanja BiH, te da su prošle proceduru stručnih provjera i diplomatskih povjerenstava, te da su kao takva i prihvaćena. Ukoliko se ne riješi spor, BiH gubi sva prava po međunarodnim pomorskim aktima, upozorava Čukle:

„To bi značilo da BiH više nema ona prava na moru i ona bi bila podijeljena možda na neke tri male, razdvojene flekice morske, što znači ne bi imala nikakav kontinuitet, niti bi špic taj njezin Neuma bio u doticaju dalje sa morem - koje dalje omogućava sva ona ostala prava.“

Bivši član Predsjedništva BiH, a danas poslanik u državnom parlamentu Jozo Križanović smatra kako su odnosi sa Hrvatskom tek naizgled dobri i da stagniraju u posljednje tri godine:

„Ne rješavamo vrlo bitne probleme za BiH, kao što su imovinsko-pravni odnosi, kao što je korištenje prava naših ljudi koji su radili u Hrvatskoj, penzionera, zdravstvene zaštite, imovine koju BiH ima u Hrvatskoj, graničnih prijelaza, Luke Ploče itd. Nažalost, tu nemamo političke volje, a niti umiješnosti da se to konačno rješava.“

Sjednice međudržavnih vijeća, od kojih se očekivalo da naprave pomak, bile su tek proceduralnog karaktera, što je potvrdio i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Adnan Terzić:

„Održavanje međudržavnih vijeća je jedan fini celofan u koji su upakovani mnogi problemi koji se ne rješavaju. Očito je da nismo uspjeli nijedno od tih otvorenih pitanja da riješimo.“

Ništa od onoga što se godinama dogovaralo po raznim sastancima nije riješeno, napominje Jozo Križanović:

„Ti sastanci nisu baš tako dobro pripremani. Oni su više kao nekakav slučaj, događaj koji nije osmišljen, koji nije pripremljen. I ima se utisak da su to nekakve poluprivatne posjete i poluprivatni razgovori. Zaista je čudno da tako važni problemi se ne mogu riješavati, niti se pokušavaju, čini mi se, rješavati.“

Iako prilikom sastanaka čelnika BiH i Hrvatske pljušte pohvale o izvrsnoj saradnji i dobrim susjedskim odnosima, čini se BiH ima manje problema u gradnji odnosa sa Srbijom i Crnom Gorom, protiv koje je podigla tužbu za genicid, nego sa susjedom s kojim diplomatski odnosi zvanično cvjetaju.

* * * * *

U Hrvatskoj je najava bosanskohercegovačkog premijera Adnana Terzića da će o otvorenim graničnim pitanjima između dvije države izvijestiti i Bruxelles dočekana bez previše uzbuđenja. Prve reakcije smještaju Terzićeve izjave u bosanskohercegovački unutarnjopolitički kontekst.

Bruxelles se ne bavi graničnim pitanjima evropskih zemalja i cijela je priča najvjerojatnije plasirana iz unutarnjopolitičkih bosanskohercegovačkih razloga, prvi su komentari na prijetnju predsjednika Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Adnana Terzića da će internacionalizirati hrvatsko neratificiranje sporazuma o granici između dvije države. HDZ-ov predsjednik Vanjskopolitičkog odbora hrvatskog sabora Gordan Jandroković bio je po opisu radnog mjesta upoznat i sa Terzićevim intervjuom „Oslobođenju“ i sa njegovom kasnijom izjavom na radiju:

„Očito da je ona prva izjava izrečena možda u funkciji nekih unutarnjopolitičkih stvari u Bosni i Hercegovini, ali ono drugo što je gospodin Terzić rekao, mislim da je ispravno. Sva otvorena pitanja između Bosne i Hercegovine i Hrvatske trebaju se rješavati u dijalogu. Postoje instrumenti, postoje načini na koji se to rješavalo i do sada i tako treba biti i ubuduće.“

Bosna i Hercegovina je za Hrvatsku susjedna prijateljska zemlja, a hrvatski je interes da ona bude stabilna i prosperiteta, dodao je Jandroković za Radio Slobodna Evropa. A što je sa Terzićevom najavom da će o svemu obavijestiti Bruxelles:

„Siguran sam da i gospodin Terzić zna da Bruxelles ne rješava ta pitanja. Radi se o bilateralnim stvarima. Postoje, već sam rekao, mehanizmi između Hrvatske i Bosne i Hercegovine kojima se ta pitanja mogu rješavati i ne treba EU opterećivati onim što mi sami između sebe možemo riješiti.“

Što o tome za Radio Slobodna Evropa kaže donedavna ministrica pravosuđa i predsjednica oporbenog Demokratskog centra Vesna Škare-Ožbolt:

„Čini mi se da je to u sklopu njihovih unutarnjopolitičkih odnosa i da je to za unutarnjopolitičke svrhe. Prema tome, ja osobno ne vidim neku preveliku nervozu i potrebu da Bosna i Hercegovina tuži Hrvatsku. Međutim, ako se most na Pelješcu koristi kao argument, onda moram priznati da most na Pelješcu uopće nije potreban Hrvatskoj, već mislim da je to čisto bacanje novaca.“

Predmet prijepora Zagreba i Sarajeva dva su otočića – Mali i Veliki Školj i vrh poluotoka Klek, koji su u vrijeme socijalističke Jugoslavije pripadali Hrvatskoj, a sporazumom o granicama iz 1999. godine pripali su Bosni i
Hercegovini. Taj sporazum još nije ratificirao hrvatski Sabor. Najveći hrvatski autoritet za granice, profesor međunarodnog prava, akademik Davorin Rudolf komentirao je za naš program Terzićevu najavu internacionalizacije ovog slučaja:

„Ja mislim da su te izjave pretjerane. Najprije moram podsjetiti da je još Badinterova komisija stala na stanovište da su one bivše, međurepubličke granice postale međudržavne. U ovom slučaju, to načelo nije poštivano. To se u Hrvatskoj smatra otvorenim. Ali da se s tim ide pred nekakve forume u Bruxellesu, mislim da to nema nikakvog smisla. Ako se već drži da je nešto sporno, onda se to može riješiti u izravnim pregovorima.“

Akademik Rudolf ne vidi neke zle namjere u poziciji službenog Zagreba:

„Siguran sam da Hrvatska nema nikakvih teritorijalnih pretenzija prema bilo kojem susjedu, pa prema tome ni prema Bosni i Hercegovini. Dapače, držim da su prijateljski odnosi između te dvije države takvi da sve eventualne probleme i pitanja možemo riješiti uz obostrano poštivanje interesa i na dobrobit i jedne i druge države.“

Dodajmo ovdje kako dvoje najžešćih kritičara Tuđmanove politike prema Bosni i Hercegovini u devedesetima, predsjednica Hrvatske narodne stranke Vesna Pusić i liberal Ivo Banac, nisu za naš program željeli komentirati Terzićeve izjave.
XS
SM
MD
LG