Dostupni linkovi

logo-print

Referendumska kampanja u finišu


Politički lideri oba bloka ubjeđivali su svoje pristalice, ali i jedan broj neodlučnih birača u superiornost projekta nezavisnosti i projekta očuvanja državne zajednice sa Srbijom. Ključni argumenti bloka za nezavisnost su da se državna zajednica sa Srbijom pokazala kao propali projekat koji traje u raznim formama od ’90. godine, da se za nezavisnost, osim većinskog naroda, zalažu i manjinski narodi u Crnoj Gori, te da Crna Gora ni na koji način ne može biti ravnopravna sa Srbijom u zajedničkoj državi. Na promotivnim skupovima u crnogorskim gradovima o neravnopravnosti dvije države govorio je i predsjednik državne zajednice Svetozar Marović:

„Onaj koji daje manje je ili zavisan ili ponižen, a Crna Gora ne želi da bude niti zavisna, niti ponižena“.

Sve političke partije koje okupljaju Bošnjake, muslimane, Albance i Hrvate u Crnoj Gori nalaze se formalno u Bloku za nezavisnost. Ferho Hajdarpašić iz Socijaldemokratske partije je odbacio tvrdnje o lošem položaju Bošnjaka u Crnoj Gori:

„Mislim i tvrdim da je položaj Bošnjaka, muslimana, u Crnoj Gori najbolji od svih država u okruženju, a pošto nakon referenduma Crna Gora bude samostalna država, naš položaj će biti potpuno u skladu sa evropskim poveljama o položaju manjinskih naroda“.

UČESNICI SKUPA (pjevaju): „...Sinovi smo tvog stijenja i čuvari tvog poštenja...“.

Na skupovima suverenističkog bloka uglavnom se klicalo Crnoj Gori i pjevala se crnogorska himna, razvijale crnogorske zastave i amblemi. Tokom kampanje premijer Milo Đukanović je uputio više poruka unionističkom bloku kojim je poručio da će podnijeti ostavku ukoliko taj blok pozove svoje pristalice da glasaju za nezavisnost i uglavnom se zahvalio osnivačima Liberalnog saveza koji su početkom ’90. godina jedini prepoznali zabludu jugoslovenstva i pokrenuli projekat nezavisnosti:

„Hvala ti Cetinje. Hvala ti za obraz Crne Gore. Hvala za to cetinjskim i crnogorskim liberalima i osnivačima Liberalnoga saveza“!

Na drugoj strani, unionistički blok je tokom kampanje propagirao da u slučaju nezavisnosti građani Crne Gore neće moći da se liječe u Srbiji, niti da mladi ljudi studiraju u Beogradu i da će Crnogorcima u Srbiji biti ukinuta sva postojeća prava. Jedan od Crnogoraca iz Beograda, pjesnik Matija Bećković, bio je izuzetno aktivan tokom kampanje, a na završnom mitingu je poručio da Srbin neće izdati Srbina i da ništa ne može odvojiti Crnu Goru od Srbije:

„U Crnoj Gori niko nikad nije mogao samo dvoje - da je odvoji od Srbije i od Rusije“!

Lideri Bloka za zajednicu su konstantno optuživali aktuelnu vlast u Crnoj Gori da joj je potrebna država i odvajanje od Srbije da bi time stvorili privatno vlasništvo u kojoj će vladati nekoliko porodica. Lider bloka Predrag Bulatović je to navodio kao ključni razlog da građani zaokruže „ne“ na glasačkom listiću:

„Crna Gora nije za poklon tajkunima premijera i ortaka oko njega. Crna Gora nije ni na prodaju“.

Pristalice zajedničke države su u početku kampanje klicali isključivo Srbiji. Međutim, Predrag Bulatović je na kasnijim skupovima insistirao da se skandira i Crnoj Gori:

„Crna Gora i Srbija. Crna Gora i Srbija. I svi zajedno – Crna Gora i Srbija. Crna Gora i Srbija“!

Dosadašnju kampanju obilježili su i incidenti koji su bili pojedinačni i nijesu uticali na to da posmatrači promjene stav o mirnoj kampanji u Crnoj Gori. Zabilježene su paljevine zastava, lomljenje izloga, razbijanje automobila i nekoliko tuča, kao i vrijeđanje pristalica suprotnog bloka:

SA MITINGA U NIKŠIĆU 1: „E viva, e viva Montenegro!“

SA MITINGA U NIKŠIĆU 2: „Srbija, Srbija!“

SA MITINGA U NIKŠIŠU 3: „Ovo nije Srbija! Ovo nije Srbija!“

Posljednji veliki miting unionista održan je u utorak u Podgorici, iako je prethodno bio zakazan za srijedu, ali je pomjeren dan ranije zbog održavanja finalne utakmice lige šampiona. Suverenistički blok održava posljednju konvenciju u četvrtak nakon čega nastupa izborna ćutnja.
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

XS
SM
MD
LG