Dostupni linkovi

logo-print

Za bubreg 5.000 dolara


Zdravi čovjek rođen je s dva bubrega, no samo mu je jedan dovoljan da preživi. Upravo ta činjenica otvara i pitanje da li čovjek ima pravo prodati bubreg koji mu ionako ne treba da bi preživio. Svuda u svijetu odgovor je jasan NE. Izuzetak je Iran. Prodaja bubrega u toj je zemlji legalna, a potencijalni prodavač cijenu dogovara sa potencijalnim kupcem.

Jedan 24 godišnji Iranac je u dnevnim novinama dao oglas da prodaje bubreg:

"Nisam fiksirao cijenu. Potencijalnom primatelju sam rekao da o cijeni možemo razgovarati kada budemo spremni na transplataciju. Možda i nije ispravno reći - cijena – to je donacija, a onaj kojemu bubreg treba, platit će onoliko koliko može. To je negdje od 5.000 do 6.000 dolara".

U drugim zemljama gdje je prodaja ljudskih organa zabranjena, cvijeta crno tržište, a organi vrijede izmedju 800 do nekoliko tisuća dolara. Nancy Scheper Huges, antropolog na sveučilištu Berkly protivi se bilo kakvoj prodaji ljudskih organa. Mnogi od onih koji su prodali svoj bubreg suočavaju se sa brojnim problemima, ne samo zdravstvenim već i sa društvenom stigmom.

U nekim sredinama, primjerice u selima u Moldaviji, oni koji su donirali ljudske organe se ne mogu oženiti, ili su diskriminirani na poslu:

"Većina ovih ljudi su fizički radnici, i vrlo često ih se izvrgava ruglu, ili ih se ponižava na poslu zbog predrasuda . Tvrdi se, što je naravno sasvim pogrešno, da takvi ljudi više nikada neće povratiti svoju snagu jer su dali bubreg".

Nažalost, dogadja se da i takozvana prodaja nije dobrovoljna. Gospodja Huhges ima dokument koji potvrdjuje da je jednom moldavskom radniku bio obećan posao u Turskoj. Kada je stigao, rečeno mu je da mu je posao prodati bubreg. Jedini način da se vrati kući bio je da suradjuje sa, nazovi, poslodavcem. Priča poput ove, mnoge liječnike tjera da se zalažu za legalizaciju prodaje bubrega. Amy Friedman, specijalist- kirurg ističe:

"Ovo su tužna vremena. Mnogi ljudi umiru čekajući na trasplantaciju. Crno tržište postoji. Teško je odrediti koliki je broj organa dat na prodaju. Umjesto prohibicije, tržište treba kontrolirati i regulirati".

U zemljama regije trgovina ljudskim organima je nelegalna. Prošle godine Radio Slobodna Evropa je objavio priču o četrdesetjednogodišnjem grdajaninu Hrvatske Nenadu Vrbanić iz Velike Ludine u Moslavini, koji je odlučio prodati rožnicu i bubreg da bi se izvukao iz kredita i dugova s kojima se bori već nekoliko godina.

Legalizacija prodaje ljudskih organa trebala bi na neki način riješiti problem i onih siromašnih, jer danas samo bogati u potrazi za zdravljem mogu putovati s jednog na drugi kraj svijeta, kupujući jeftino, i najčešće ilegalno, ljudske organe. No, ne treba zaboraviti da trgovina organima otvara ne samo brojna socijalna ili kriminalna, već i etička pitanja. No, mnogi znaju reći - zdravi čovjek ima mnogo želja, bolesni samo jednu – da ozdravi.
  • 16x9 Image

    Mirjana Rakela

    Od 1995. godine stalni je član redakcije na RSE u Pragu, a pored tema iz Hrvatske, bavi se i širim prostorom Balkana.

XS
SM
MD
LG