Dostupni linkovi

logo-print

Na pomolu trgovinski rat zbog mlijeka


Dženana HALIMOVIC, Enis ZEBIC

Natpisi u hrvatskoj štampi kako se iz BiH u Hrvatsku uvozi mlijeko lošeg kvaliteta, napravljeno od mlijeka u prahu prijete da izazovu trgovinski rat između dva susjeda. Naime, Mlijekoprodukt iz Kozarske Dubice, kao najveći izvoznik mlijeka iz BiH u Hrvatsku, je, kako kažu u ovoj kompaniji, direktno pogođen negativnom kampanjom, iako je mlijeko zavidnog kvaliteta. Rukovodilac sirovinske službe Mlijekoprodukta Milan Zakić:

„Mi tvrdimo da je mlijeko ispravno, da je proizvedeno od naših životinja koje su zdravstveno ispravne, a nikako, kako pišu njihovi mediji, da je to mlijeko u prahu. To je priča koja nema osnova i zato što se može provjeriti na svim graničnim prijelazima carinskim koliko je Mlijekoprodukt uvezao mlijeka u prahu. To je bar dostupno svima.“

Ukoliko se negativna kampanja prema bh. proizvodima u Hrvatskoj nastavi, Udruženje poljoprivrednika u BiH najavilo je bojkot proizvoda iz Hrvatske, kaže predsjednik ovog udruženja Ranko Bakić:

„Ukoliko ne deblokiraju izvoz mlijeka iz BiH u Hrvatsku, mi ćemo pozvati građane na bojkot proizvoda iz Hrvatske, pa ćemo imati trgovinski rat ako oni to žele.“

Iza neargumentirane diskreditacije bh. proizvođača stoji namjera da se ne ispoštuje ugovor o slobodnoj trgovini, tvrdi Bakić:

„Nijedna analiza do sada nije potvrdila da je to mlijeko u prahu, nego to je proizvoljna ocjena pojedinaca u Hrvatskoj i na bazi toga oni su suspendovali uvoz mlijeka. Bilo šta iz BiH što ide u Hrvatsku uvijek nailazi na neke vancarinske barijere. Uskršnja jaja kad hoćemo da izvezemo za Uskrs u Hrvatsku čekaju šest dana dok prođe Uskrs na granici, a onda kad prođe Uskrs puste ta jaja i, normalno, više nema tržišta, neće niko da kupi. Traže pršute najmanje težine od 5 kg, to je van standarda - jer kolika svinja treba da bude da bi pršut bio 5 kg?“

BiH danas proizvede oko 200 hiljada litara mlijeka dnevno, a potrebe su oko 600 hiljada litara. Iako su prošle godine domaći proizvođači imali višak od 14 miliona litara mlijeka, uvoz je bio veliki, što ugrožava domaće proizvođače, ističe predsjednik sindikata zaposlenih u poljoprivredi Mehmed Avdagić.

„ Negdje preko 138 miliona litara mlijeka prošle godine je uvezeno. Najviše se mlijeka uvozi iz Hrvatske. Bilo je logično da naše mljekare potraže mogućnost i prostor za uvoz u Hrvatsku.“

Avdagić napominje kako Hrvatska nije jedina koja opstruira uvoz iz BiH:

„Kada su mesoprerađivači pokušali da uvezu nešto u Crnu Goru, zbog prljavih guma na kamionu su rekli da postoji neispravnost uvoza proizvoda i mesa iz BiH. Dakle, nađu se razni razlozi da se ospori uvoz

BiH je druga zemlja po količini uvoza proizvoda iz Hrvatske, no proces ne ide dvosmjerno, kako tvrde domaći proizvođači, prvenstveno zbog političkih prepreka. Jedini način da se riješi ovaj spor je dogovor na političkom nivou koji bi osigurao provedbu ugovora o slobodnoj trgovini u oba smjera, smatra Avdagić:

„Tu bi trebale dvije vlade da reagiraju sa nivoa države, dakle BiH i Hrvatske, da se pokuša približiti uvoz iz jedne u drugu državu izvozu. Ovo neće moći ovako se održati ako se nastave ovakvi pritisci.“

* * * * *

Nema ozbiljnijih problema u ekonomskim odnosima Hrvatske i Bosne i Hercegovine. A tamo gdje ih ima, problem je u vlasti, odnosno političarima koji nisu dobro obavili posao za koji su plaćeni, tvrde eksperti u Hrvatskoj.

Najava bojkota hrvatske robe od strane jedne od udruga bosanskohercegovačkih poljoprivrednika dobrim je dijelom rezultat
pokvarenih telefona, nakon što su hrvatske seljačke udruge prosvjedovale zbog prestanka otkupa mlijeka od hrvatskih seljaka, navodno zbog dampinškog uvoza iz susjedne države, kaže za Radio Slobodna Evropa glasnogovornik hrvatskog Ministarstva poljoprivrede Mladen Pavić:

„Treba reći da je u strukturi uvoza mlijeka iz Bosne i Hercegovine ona zastupljena sa svega 0,4 posto od ukupnog uvoza mlijeka u Hrvatsku. Radilo se o pritisku dijela udruga na Ministarstvo poljoprivrede, kao i politiziranje, a mislim da su se poljoprivrednici samo nadovezali, odnosno ova određena udruga čija se većina članova također ne bavi poljoprivredom, pritiskom na vlasti Bosne i Hercegovine. Mislim da je to sukus događanja.“

Odnosi ekonomija dviju zemalja sve su bolji, kaže Pavić citirajući brojke. Od potpisivanja Ugovora o slobodnoj trgovini bosanskohercegovački izvoz u Hrvatsku porastao je 12 puta, a hrvatski izvoz u Bosnu i Hercegovinu oko dva i po puta:

„Najveći izvoz bosanskohercegovačkih proizvoda dolazi u Hrvatsku, a najveći dio hrvatskih dolazi u Bosnu i Hercegovinu. Tako da su to dvije zemlje najviše vezane jedna za drugu u međusobnoj trgovinskoj razmjeni, i ne samo poljoprivrednih proizvoda. Kada gledamo, primjerice, prošlu godinu, onda je hrvatski izvoz stagnirao. Ili za prva tri mjeseca ove godine možemo reći da je na nivou prošlogodišnjeg izvoza, dok bosanskohercegovački izvoz sve više ide u Hrvatsku. Tako da apsolutno nema nikakvog govora o poremećenim odnosima, bilo kakvim ugrožavanjima ili dampinškim cijenama. Tako da Bosna i Hercegovina mislim da nema nikakvog razloga za bilo kakva blokiranja ili bojkot međusobnih proizvoda.“

Profesor ekonomije na zagrebačkom Sveučilištu i donedavni socijaldemokratski ministar gospodarstva Ljubo Jurčić za naš radio kaže kako Bosna i Hercegovina u ekonomskim odnosima s Hrvatskom ima iste probleme kakve Hrvatska ima u odnosima sa zapadnom Evropom, a glavni su aduti ekonomska efikasnost – veće subvencije, visoki standardi kvalitete i niska cijena proizvodnje:

„Ono što trpi Hrvatska od uvoza iz Evrope, to na drugoj strani Bosna i Hercegovina trpi od uvoza iz Hrvatske, jer je Hrvatska efikasnije organizirana u odnosu na Bosnu i Hercegovinu onoliko koliko je Evropa efikasnije organizirana u odnosu na Hrvatsku. Tako da je hrvatskoj kompaniji jednostavnije, sa puno manje komplikacija i sa puno više sigurnosti, taj biznis obavljati sa dobavljačima iz Evrope nego sa dobavljačima iz Bosne i Hercegovine, bez obzira na fizičku blizinu.“

Problem i Hrvatske i Bosne i Hercegovine je i u tome što su političari ispotpisivali sve moguće standarde i uvjete, ali nisu učinili ništa da domaće gospodarstvo te standarde i ispunjava i poštuje, upozorava Jurčić:

„Zbog toga nam svaka naša liberalizacija i svaki ugovor povećava uvoz iz Evrope u Hrvatsku, a na izvoznoj strani ništa ne čini. Isto je tako i sa Bosnom i Hercegovinom – svaki sporazum i standard u liberalizaciji povećava uvoz u BiH, ovisno od njihove kupovne moći, a zapravo ništa ne čini na strani proizvodnje i na strani izvoza.“

Dakle poruka političarima je da nije dovoljno oslikavati se.

„Da, nije dovoljno oslikavati se, nego se moraju pobrinuti za svoju ekonomiju i svoje resurse i gledati kako to organizirati prema svjetskim standardima, a ne samo prihvaćati te standarde nominalno, nego ih zapravo implementirati odnosno ugraditi u domaće gospodarstvo.
XS
SM
MD
LG