Nakon što je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, govoreći u Sjedinjenim Američkim Državama, upozorio na opasnost od širenja radikalnog islama u Bosni i Hercegovini, Islamska zajednica najavila je preispitivanje odnosa sa Katoličkom crkvom Bosne i Hercegovine. Reagirajući na navodnu kardinalovu izjavu o tome kako katolici žive u strahu od muslimana u Sarajevu, poglavar Islamske zajednice Bosne i Hercegovine reisu-l-ulema Mustafa efendija Cerić je kazao:
«Ja sam dobio tu izjavu na internetu. U naslovu se ne kaže 'radikalni muslimani', nego se doslovno kaže 'The catholics feel threat from muslims in Sarajevo'. Ovdje nije napravljena distinkcija, dakle, ovdje se radi o muslimanima. Oni žive u strahu od nas što hodamo Sarajevom.»
Kardinalove izjave Cerić je ocijenio nemoralnim i neistinitim, što predstavnici Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini doživljavaju kao uvredu. Kancelar vrhbosanske nadbiskupije monsinjor Ivo Tomašević kaže kako katolici nemaju strah od muslimana u Bosni i Hercegovini, ali i da bi se Islamska zajednica trebala pozabaviti onima koji šire netrpeljivost prema kršćanima:
«Što bi katolici imali strah prema muslimanima? Ali, naravno da imaju prema onima koji su radikalni i koji će nekoga vrijeđati zato što je katolik ili možda o katoličkoj vjeri govoriti na način koji je uvredljiv, koji jednostavno nije primjeren. Reći da toga u Bosni i Hercegovini nema, to je neistina. Nažalost, toga u Bosni i Hercegovini ima.»
Bh. muslimani prakticiraju tolerantan i otvoren islam, mnogo drugačiji od onoga koji se nameće iz drugih islamskih zemalja i o kojem je u stvari kardinal Puljić govorio, kaže monsinjor Tomašević:
«Evo, tu je spomenuo da postoje radikalne verzije islama, poput vehabizma, koje su protivne tradicionalnoj kulturi bh. muslimana i donose probleme jer su huškačke i isključive prema drugim vjerama.»
Uprkos medijskom obračunu dvojice vjerskih lidera, svi tvrde da međureligijski dijalog u Bosni i Hercegovini neće doći u pitanje. Međureligijsko vijeće nema stav o ovim događajima, ali postoji opasnost da dođe do krize u manjim sredinama, kaže član Međureligiskog vijeća Boris Kožemjakin:
«Mislim da može ugroziti međureligijski dijalog na nižim nivoima vjerskih zajednica, u lokalnim, manjim sredinama jer se one na neki način povlađuju za svojim vrhovnim vjerskim starješinama. Smatram to nepotrebnim, ishitrenim, ali to je moj lični stav. Stava Međureligijskog vijeća još ne nema.»
Kako su i kardinal Puljić i reis Cerić u svojim obraćanjima akcenat stavili na političke, a ne religijske probleme, stiče se dojam da se radi i o političkoj instrumentalizaciji religije, kaže profesor sociologije religija Dino Abazović:
«Na sebi svojstven način religijsko vođstvo u Bosni i Hercegovini upravo koristi takvu situaciju da bi moglo dobiti određeni simbolički i društveni kapital od sadašnjih vladajućih struktura. S druge strane, političke strukture, koristeći takvu poziciju religijskog vođstva, na taj način priskrbljuju jednu vrstu političkog legitimiteta za takva kolektivna predstavljanja.»
Ovakav odnos bi, vjeruje Abazović, ipak, mogao dovesti do krize koja bi narušila suživot u Bosni i Hercegovini.
«Ja sam dobio tu izjavu na internetu. U naslovu se ne kaže 'radikalni muslimani', nego se doslovno kaže 'The catholics feel threat from muslims in Sarajevo'. Ovdje nije napravljena distinkcija, dakle, ovdje se radi o muslimanima. Oni žive u strahu od nas što hodamo Sarajevom.»
Kardinalove izjave Cerić je ocijenio nemoralnim i neistinitim, što predstavnici Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini doživljavaju kao uvredu. Kancelar vrhbosanske nadbiskupije monsinjor Ivo Tomašević kaže kako katolici nemaju strah od muslimana u Bosni i Hercegovini, ali i da bi se Islamska zajednica trebala pozabaviti onima koji šire netrpeljivost prema kršćanima:
«Što bi katolici imali strah prema muslimanima? Ali, naravno da imaju prema onima koji su radikalni i koji će nekoga vrijeđati zato što je katolik ili možda o katoličkoj vjeri govoriti na način koji je uvredljiv, koji jednostavno nije primjeren. Reći da toga u Bosni i Hercegovini nema, to je neistina. Nažalost, toga u Bosni i Hercegovini ima.»
Bh. muslimani prakticiraju tolerantan i otvoren islam, mnogo drugačiji od onoga koji se nameće iz drugih islamskih zemalja i o kojem je u stvari kardinal Puljić govorio, kaže monsinjor Tomašević:
«Evo, tu je spomenuo da postoje radikalne verzije islama, poput vehabizma, koje su protivne tradicionalnoj kulturi bh. muslimana i donose probleme jer su huškačke i isključive prema drugim vjerama.»
Uprkos medijskom obračunu dvojice vjerskih lidera, svi tvrde da međureligijski dijalog u Bosni i Hercegovini neće doći u pitanje. Međureligijsko vijeće nema stav o ovim događajima, ali postoji opasnost da dođe do krize u manjim sredinama, kaže član Međureligiskog vijeća Boris Kožemjakin:
«Mislim da može ugroziti međureligijski dijalog na nižim nivoima vjerskih zajednica, u lokalnim, manjim sredinama jer se one na neki način povlađuju za svojim vrhovnim vjerskim starješinama. Smatram to nepotrebnim, ishitrenim, ali to je moj lični stav. Stava Međureligijskog vijeća još ne nema.»
Kako su i kardinal Puljić i reis Cerić u svojim obraćanjima akcenat stavili na političke, a ne religijske probleme, stiče se dojam da se radi i o političkoj instrumentalizaciji religije, kaže profesor sociologije religija Dino Abazović:
«Na sebi svojstven način religijsko vođstvo u Bosni i Hercegovini upravo koristi takvu situaciju da bi moglo dobiti određeni simbolički i društveni kapital od sadašnjih vladajućih struktura. S druge strane, političke strukture, koristeći takvu poziciju religijskog vođstva, na taj način priskrbljuju jednu vrstu političkog legitimiteta za takva kolektivna predstavljanja.»
Ovakav odnos bi, vjeruje Abazović, ipak, mogao dovesti do krize koja bi narušila suživot u Bosni i Hercegovini.
