Dostupni linkovi

logo-print

BiH je i dalje puna podjela


Gordana SANDIC – HADŽIHASANOVIC

Duboko podijeljena BiH u ratu - ostaje to i u miru, osnovna je ocjena stanja ljudskih prava koju iznosi federalni ombudsmen Esad Muhibić:

«Postdejtonski period od 10 godina nosi kao glavnu karakteristiku pečat političkih, nacionalnih i vjerskih podjela u cijeloj BiH, koje su se ispriječile kao glavni uzrok i prepreka poštivanju ljudskih prava. Kao pretežne uzroke jačem napretku, federalni ombudsmeni označavaju: pod jedan, odsustvo demokratskih struktura vlasti do današnjih dana. Dakle, zakonodavna je najveća prepreka i jedan od najvećih kršitelja ljudskih prava, jer nedonošenjem, npr., samo zakona o restituciji ili donošenjem diskriminirajućih, ili često neprovodivih zakona proizvodi masovna kršenja ljudskih prava, tj. to pogađa veliki broj građana.»

U Federaciji BiH i dalje je prisutna pojava podijeljene administracije i javnih preduzeća, što je često dovedeno do apsurda, navodi Vera Jovanović:

«I sad imamo u suštini podijeljene organe na dva dijela, na bošnjački i hrvatski, organe u kojima sjede većim dijelom jednonacionalno zaposleni, ali i politički odani kadrovi. Pa to se može čak reći i za Kanton Sarajevo koji se hvali da je najmultietničkiji i najtolerantniji, gdje smo zabilježili da raznim vrstama prikrivenih pritisaka na one koji su brojčano iz manjinskoga, ali iz konstitutivnog, naroda nastoji poptuno očistiti i ova sredina. Situacija je, ipak, najteža u gradu Mostaru, gdje su paralelizmi u ovoj oblasti dovedeni do apsurda i život građana čine teško podnošljivim s obzirom da je gradska uprava neorganizovana, neefikasna i nije u situaciji da rješava zahtjeve građana.»

Multietničko lice BiH nije vraćno ni tokom procesa povratka izbjeglih i raseljenih, upozorava Branka Raguz:

«Ovo ističem zbog toga što izostanak uvjeta za održiv povratak imao je za posljedicu da je uglavnom završen proces povratka imovine, ali je istovremeno za posljedicu imalo da je BiH danas faktički podijeljena zemlja, u kojoj dominiraju jednonacionalni teritoriji jer je izostao stvarni povratak. Mi nemamo točnih statističkih pokazatelja o stvarnom broju povratnika. Međutim, ono što smo uspjeli prikupiti potvrđuje da se zapravo radi o papirnatom povratku. Ja ću dati samo nekoliko pokazatelja koji će potvrditi ove moje navode. Prema podacima Porezne uprave, ispostava Zenica, u protekle 4 godine prodato je 4.386 stanova, 547 privatnih obiteljskih kuća, 863 ugovora je sačinjeno o zamjeni nekretnina. Ili, prema podacima Udruženja za održiv povratak, na području tuzlanskog kantona samo oko 7 posto od prijeratnog broja stanovnika se istinski vratilo, a samo u dvije općine živi oko 40 posto povratnika koji su živjeli prije rata. Evo npr. Banovići – preko 90 posto imovine je prodato.»

Podijeljeni telekomi, elektroprivrede, šumska i druga preduzeća, etnički čista područja u čak 90 procenata, realna su slika BiH, što daje povoda Esadu Muhibiću za zaključak:

«Ratne podjele su svugdje sve dublje. Onima koji su većina ne pada na pamet da se odreknu plijena, dok manjine, misli se na druga dva konstitutivna naroda u tim sredinama, nemaju snage da nešto promijene.»

Ombudsmeni također navode da izvršna vlast nije profesionalna i nije multietnička - »13 vlada i preko 150 ministarstava je sklop poslušnih i politici odanih činovnika».
XS
SM
MD
LG