Dostupni linkovi

logo-print

Borba za fotelju ili za prava Srba?


Sedam od osam vijećnika Samostalne demokratske srpske stranke odbija sudjelovati u radu kninskog Gradskog vijeća, dok se iz redova srpske zajednice ne imenuje treći dogradonačelnik, odnosno zamjenik gradonačelnika Knina. Ne radi se o borbi za funkcije, nego nam treba netko u vrhu gradske izvršne vlasti da pokrene rješavanje problema srpske zajednice, kaže za naš radio predsjednik kninskog SDSS-a Ognjen Biserko:

„Ja bih rekao da je to ilustracija šireg stanja. Taj Zakon o pravima nacionalnih manjina predviđa zapošljavanje ljudi iz srpske nacionalne manjine shodno zastupljenosti i gradu Kninu. Mi danas u gradu Kninu imamo negdje do 40 zaposlenih bez ijednog Srbina. Znači, shodno zakonu, trebalo bi biti 21 posto zaposlenih. Naši ljudi uglavnom žive u predgrađima Knina, u selima oko Knina, gdje još nije riješena infrastruktura.“

HDZ-ova gradonačelnica Knina Josipa Rimac nije željela sa nama razgovarati o ovoj temi, a HDZ-ov predsjednik kninskog Gradskog vijeća Željko Šimunac u izjavi za naš radio ima sasvim drugačije tumačenje:

„Moje osobno mišljenje je da je to, čini mi se, svađa oko jedne fotelje. Mislim da se ni u kom slučaju građani srpske nacionalnosti ne zakidaju. Vijećnici DSS-a svojim nedolaskom zakidaju svoje birače, to jest građane srpske nacionalnosti. Što se tiče zapošljavanja, otkad smo mi tu – evo skoro godinu dana, mislim da se u javnim službama zaposlilo više građana srpske nacionalnosti nego Hrvata. Tako da ne stoji ta teza da se ne zapošljavaju.“

Profesor Đuro Rusić jedini je srpski vijećnik koji ne sudjeluje u bojkotu rada Gradskog vijeća Knina, jer, kako kaže za Radio Slobodna Evropa, probleme se rješava u institucijama, a ne izvan njih:

„Moje kolege iz stranke politiku vode u kafani, a ne ondje gdje je za to mjesto, a to je ipak Gradsko vijeće, Poglavarstvo i državne institucije, gdje ljudi trebaju doći do svojih prava. Pazite, Zakon o nacionalnim manjinama nama puno toga daje za pravo, međutim pojedincima je bitnija funkcija i neki dodatak, nego zapravo ono što se obećavalo biračima. Inače, Srbi ovdje imaju zaista problema, ali oni se ne rješavaju, a jedan od razloga je upravo ovaj.“

Iako različito misle o sudjelovanju u radu kninskih gradskih vlasti, obojica su se gorko nasmijala na Šimunčevu izjavu o zapošljavanju Srba u javnim službama. Profesor Rusić:

„Inače u policiji nema Srba, nema ih u sudu, čini mi se ni u pošti, u ovim drugim osnovnim školama ih ima jedan ili dva. Što se tiče toga, to je katastrofa. Tu su ove moje kolege u pravu.“

Na istu temu – Ognjen Biserko:

„U Srednjoškolskom centru je četiri do pet Srba, u bolnici radi dvoje-troje radnika srednje stručne spreme – medicinskog osoblja – na ugovore. U vatrogasnoj jedinici radi jedan čovjek i bilo je čudo kad se on zaposlio. U dječijem vrtiću radi medicinska sestra. A u gradskoj upravi ne radi nijedan Srbin.“

Saborski zastupnik srpske zajednice Ratko Gajica kaže za naš radio kako aktualna HDZ-ova vlast u Kninu jednostavno ne želi sa predstavnicima Srba podijeliti odgovornost za sudbinu grada, a tako
je po njegovim podacima svugdje gdje je povratak snažniji. To nije politika Zagreba i premijera Sanadera, kaže Gajica, međutim:

„Ne mogu reći da je centralna vlast baš čista u toj stvari, naprosto zato što se ljudi u Kninu vjerojatno ne bi usudili raditi potpuno kontra centralne vlasti. Ali sada mi se čini da postoje još jači bočni utjecaji koji imaju nekakvu vrstu komesarske uloge. Tu prije svega mislim na crkvu.“
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG