Dostupni linkovi

logo-print

Građani traže zaustavljanje lančanih poskupljenja


Ankica BARBIR MLADINOVIC, Nebojša BUGARINOVIC, Ivan KATAVIC

* * * * *

Hrvatska će Vlada morati pod hitno aktivirati "mjere obrane" od zastrašujućeg rasta cijena goriva, upozoravju hrvatski poljoprivrednici, ribari i sindikati, dok građani opravdano strahuju od novih poskupljenja i cjelokupnu situaciju nazivaju – katastrofom.

“Katastrofa. Katastrofa. Mislim previše za nas.”

“Očekujemo da vjerojatno sve poskupi. Kad ide nafta gore, ići će sve drugo. A već je sad nama ono na vrhu hvale.”

“Teško. Teško jer su plaće male, a sve je u biti poskupjelo.”

“Nadali smo se ono - bit će nešto bolje, bit će. Međutim, vrijeme prolazi, sve je gore.”

“Na kredite, na minuse. Tak se izvlače, ne.”

“A čujte, nemoćni smo tu.”

“Kad vidite kakva je prijetnja u Iranu sada i tu situaciju, tu je strah nastao, panika.”

“Vlada može kratkoročno uskočiti, ali dugoročno nema tu nema rešenja.”

“Mogle bi se naći unutanje rezerve i mogućnosti da se ipak na neki način sačuvaju potrošači i sačuva neka stabilnost.”

“S obzirom da imamo nešto i naše nafte, nešto rezerve, ne moramo mi drugi dan kako je cijena došla odmah poskupiti na to.”

Glasnogovornik Ministarstva gospodarstva Domagoj Vričko ističe da će INA, kako je premijer i obećao, poštivati granicu poskupljenja najviše korištenog benzina u Hrvatskoj:

“Znači, cijena eurosupera 95 neće sigurno prelaziti cifru od 8 kuna, tako da neće biti nikakvih udara što se tiče goriva koje se najviše troši.”

Kontroliranje cijene samo jedne vrste goriva u Nezavisnim hrvatskim sindikatima nazivaju licemjernim, jer je porast cijena dizela, plina i plavog dizela jednako, ako ne i veći udar na standard nego porast cijene eurosupera 95, tvrdi predsjednik tog sindikata, Krešimir Sever:

“Koliko god Vlada govori da štiti cijenu benzina na superu 95, istodobno je otvorila cijenu svih osnovnih naftnih derivata, posebno kad je riječ o dizelu. Cestovni prijevoznici već su najavili svoja povećanja cijena. Istovremeno, isto se događa i sa željeznicom. A kad krene poskupljenje prijevoza, onda je to uistinu lančana reakcija.”

Predsjednika Hrvatskog seljačkog saveza Darka Grivičića zatekli smo na traktoru usred oranja. Upozorava da su troškovi goriva, uz skupo gnojivo, dovode već u pitanje smisao same proizvodnje:

“Ovo je sad već stvarno, jer znate - mi možemo u Hrvatskoj, ovdje kod mene u Slavoniji, proizvesti banane ako treba. No, međutim, pitanje je koliko će nas to koštati, da li nam se isplati, da li sa svjetskog tržišta može doći jeftinije ta roba kod nas, odnosno ima li smisla da to prizvodimo, koji su razlozi zašto to neko može proizvesti jeftinije. Prema tome, moramo ozbiljno sjesti i razgovarati oko toga, jer ukoliko domaća poljoprivreda nastavi ovako propadati kako sad propada, umjesto da se prilagođava Europskoj uniji, ne piše se dobro cijelom hrvatskom gospodarstvu, ne samo poljoprivredi.”

Zbog novih cijena goriva Hrvati će jesti i skuplju ribu jer, prema riječima istarskog ribara Željka Majdenića, udio goriva u ukupnim troškovima vrtoglavo raste:

“Ja sam radio prije dvije godine elaborat da dignem kredit za kupit brod. U elaboratu bila je nafta zastupljena sa nekih 27 posto, tako nešto mislim, od ukupnog uloga, a sada je nafta u te dvije godine u međuvremenu pošla gore više od sto posto gore. Onda recite vi meni kako može neko kalkulirati uopšte da ide u ovaj posao?”

Potvrđuje to i predsjednik Ceha ribara Tonči Božanić:

“Troškovi po pitanju nafte penju se do razine polovine ukupnih prihoda, tako da je to realno veliki problem.”

Nezavisni hrvatski sindikat već je uputio otvoreno pismo Vladi, od koje traži odgovarajuće mehanizme za zaštitu standarda. Vjeruje da bi sama industrija nafte mogla smanjiti svoju dobit, a država trošarine:

“Da vlada napravi nekaka prijedlog mjera i da se usporedno s time posebno napravi i jedan paket mjera za one socijalno najugroženije.”

* * * * *

U Srbiji, novi skok cena nafte na svetskom tržištu ozbiljno ugrožava plan Vlade da inflaciju u 2006. godini zadrži na jednocifrenom nivou.

Na to da će cena nafte od preko 70 dolara za barel biti jedna od glavnih opasnosti po projektovani iznos inflacije od 9,3 odsto u ovoj godini, stalno upozoravaju i ekonomski eksperti i državni zvaničnici, poput ministra finansija Mlađana Dinkića, koji kaže da jedina opasnost za probijanje okvira planirane inflacije preti od enormnog povećanja cena nafte. Dinkić ističe da je ona izvan kontrola mnogih zemalja u svetu, pa i srpske Vlade:

„Mi smo preduzeli sve mere koje bi trebalo da očuvaju inflaciju na jenocifrenom nivou. Jedini faktor na koji ne utičemo je cena nafte i gasa, jer je to izvan našeg domena.“

Guverner Narodne Banke Srbije Radovan Jelašić, koji se trenutno nalazi u Vašingtonu gde pregovora o novom aranžamnu Beograda sa Međunrodnim monetarnim fondom, kada je reč o inflaciji kaže da će biti teško izbeći realnost naglog poskupljenja nafte na svetskom tržištu. Na određene stvari uopšte ne treba da se vadimo, jer stručnjaci MMF-a tačno znaju šta znači kada je barel nafte 75 dolara. Međutim, oni isto tako smatraju da je jako važno da se donesu dodatne restriktivne mere ne samo u monetarnoj već i u fiskalnoj sferi, rekao je Jelašić. Urednik magazina „Ekonomist“ Mijat Lakićević podseća da je i prošle godine cena nafte bila glavni spoljni uzročnik inflacije u Srbiji od oko 17 procenata, ali napominje da nije bila niti jedini, niti glavni razlog za nju:

„Pored nafte, ima i drugih činilaca unutrašnje prirode koji utiču na inflaciju, znači koji guraju cene naviše, a to su javna potrošnja, sigurno i cene poljoprivrednih proizvoda koji će ove godine biti skuplji više nego što bi trebalo jer će poplave i druge elementarne nepogode pogurati cene poljoprivrednih proizvoda naviše. I treće, ovaj investicioni ciklus koji najavljuje vlada, odnosno u njeno ime ministar finansija Dinkić, takođe će delovati negativno jer će bar pola od toga otići u neku vrstu potrošnje, tako de se i taj inflatorni efekat ne može izbeći.“

Koliko poskupljenje nafte utiče na inflaciju u Srbiji, pitanje je na koje odgovor pokušavaju da daju Beograđani:

„Onaj koji prevozi hleb troši naftu. Onaj koji prevozi voće troši naftu itd. Jedno za drugim sve povlači.“

„Ja nisam protiv poskupljenja benzina ako taj novac ide državi produktivnije da se utroši. Ovako, to je samo presipanje iz šupljeg u prazno. A inače svugde je preko jednog evra cena, ja mislim.“

„Pa ove godine će sigurno 20 posto inflacija da bude. Da li je sad samo nafta u pitanju ili je još nešto, videćemo, ali ta nafta sigurno da, jer kad ona poskupi, sve poskupljuje, to je normalno. Čak i seljaci na pijaci.“

* * * * *

Ukoliko država uskoro ne poduzme bilo kakve zaštitne mjere, prisiljeni smo povećati cijene nafte na 2 marke, poručuju proizvođači i dostavljači nafte na tržište BiH. Među građanima, pak, nove najave poskupljenja najavljuju i nove brige – kako stići platiti sve u zemlji u kojoj je polovina radno sposobnog stanovništva nezaposleno.

Negativan tred kretanja cijena sirove nafte na svjetskim tržištima mogao bi dovesti do poskupljenje ovog energenta i u Bosni i Hercegovini. Cijena nafte od 75 dolara po barelu dostigla je svoj maksimum i ukoliko tako ostane, poskupljenje cijena bezina u Bosni i Hercegovini je neminovano, kaže Muhidin Alić, predsjednik Sekcije prometnika naftom pri Privrednoj komori Federacije BiH:

„Ukoliko barel ostane između 75 i 77 dolara, ukoliko država ne poduzme ublažavajuće mjere, onda je sigurno da će dizel i benzini prijeći 2 marke.“

Od početka 2006. godine građani Bosne i Hercegovine su konstantno pogođeni brojnim poskupljenjima. O najnovijem mogućem poskupljenju benzina, građani kažu:

„Pa to je katastrofa za stanovništvo ove zemlje, jer primanja su izuzetno niska.“

„Mislim, katastrofa. Ovaj narod stvarno više ne može. A pogotovo penzioneri. Mi koji radimo i nekako, ali penzioneri nikako.“

„Jest da ne mora se voziti automobil, ali to je jedno od prava čovjeka, je li tako? Jednostvano mislim da je tu jedan veliki raskorak između mogućnosti i cijena.“

„To je svjetski trend, mi ne možemo da pobjegnemo od toga.“

Bosna i Hercegovina nema utvrđenu energetsku politiku, također nema rezerve kojim bi mogla ublažiti nagle poraste cijena nafte, tako da i ovaj put građani su unaprijed osuđeni da plaćaju te cijene, kaže Edhem Biber, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH:

„Država konačno mora definisati tu energetsku politiku i način kako u ovakvim vremenima da se ponaša država. Moraju se definisati određene rezerve u toj oblasti, mora se na neki drugačiji način, a ne na ovakvo davanje udruženjima naftaša da oni, po svom nahođenju, donose odluku o povećanju. Sve države u Evropi imaju određene instrumente kojim kontrolišu takve stvari. Nažalost, BiH to nema.“

Aktivistički pokret «Dosta», koji se bori za dostojanstvo grđana Bosne i Hercegovine, bilo je organizitor nekoliko prosvjeda zbog najvljenog poskupljnja električne enrgije. O novom poskupljenju benzina, Demir Mahmutčehajić, jedan od aktivista ovog pokreta, kaže:

„Prvenstveno mi se borimo za dostojanstvo običnog čovjeka u ovome društvu i borimo se da objasnimo ljudima da se moramo napokon suprotstaviti mafijaško-kriminalnim političarima i organizacijama koji pljačkaju ovaj narod već 15 godina.“

U Bosni i Hercegovini rijetko prođe jedan dan se ne dogodi neki prosvjed. Prvog dana mjeseca svibnja, ispred zgrade zajedničkih institucija u Sarajevu, dogodit će se masovni prosvjed brojnih organizacija i udruženja građana, koji će još jednom pokazati svoje nezadovoljstvo prema vlastima Bosne i Hercegovine.
XS
SM
MD
LG