Dostupni linkovi

Rešenje za Kosovo uticaće i na ruska područja


Bilo koje rešenje za status Kosova postaće međunarodni presedan i kao takvo koristiće se i u drugim konfliktnim područjima u svetu, izjavio je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa šef ruske kancelarije u Prištini, Sergej Bazdnikin. Ruski zvaničnik je kazao da rešenje za Kosovo može biti trajno samo ako ga usaglase Priština i Beograd.

RSE: Gospodine Bazhdnikin kakav je stav Rusije, koja je članica SB i Kontakt grupe, po pitanju budućeg statusa Kosova?

BAZDNIKIN: Nadam se da je stav Ruske Federacije o ovom pitanju već dovoljno dobro poznat svima, uključujući i vaše slušaoce. Kao što je već više puta rekao ministar Lavrov, mi potpuno podržavamo pregovore o budućem statusu, koji su počeli u Beču pre dva meseca. Smatramo da je najvažniji princip koji predstavlja osnov za pronalazak rešenja - pregovarački princip. Šta to znači? Verujemo da jedino takvo rešenje koje će usaglasiti same dve strane, Beograd i Priština, samo takvo rešenje može da obezbedi trajno regulisanje, trajnu soluciju ovog pitanja. Za ovo postoji dobra podloga i to su takozvani rukovodeći principi koji su usvojeni u Kontakt grupi. Ti principi polaze od više opcija mogućih rešenja. Isto tako, smatramo da je veoma važno da se u toku bečkih pregovora pronađu što bolja rešenja konkretnih pitanja, a to su decentralizacija, prava i bezbednost manjinskih zajednica, zaštita verskog nasleđa, itd.

RSE: Spomenuli ste opcije. Sa jedne strane, većina stanovništva se zalaže za nezavisnost, Srbi za ostanak Kosova unutar Srbije, a različiti međunarodni faktori sada sve više govore o uslovnoj nezavisnosti. Smatrate li da je uslovna nezavisnost moguće rešenje?

BAZDNIKIN: Ja sam već rekao da mi polazimo od toga da je najbolje rešenje ono o kojem će se uspeti dogovoriti same strane u pregovorima. Svakako, pronalazak takvog rešenja podrazumeva naporan rad i spremnost za kompromise. Međutim, bitno je shvatiti da ni mi, niti Kontakt grupa u celini, ne prejudiciramo i ne želimo prejudicirati rešenje za status. Ono na čemu mi insistiramo jeste da bilo koje rešenje će svakako postati presedan u međunarodnom pravu. Suverenizacija Kosova će se neizbežno projektovati i na druge konflikte, uključujući i konflikte koji postoje kod nas, u Zajednici nezavisnih država.

RSE: Kada ste to spomenuli, neki ruski zvaničnici traže da primenjeni principi na Kosovu budu univerzalni principi koji će biti primenjeni i u drugim konfliktnim područjima kao što su Južna Osetija i Abhazija. Koliko su ova dva pitanja povezana?

BAZDNIKIN: Osim Abhazije i Južne Osetije ponekad se spominju još par teritorija. Međutim, bitno je shvatiti da mi polazimo od toga da moramo poštivati međunarodno pravo i moramo primenjivati ista pravila za rešavanje konflikata svuda u svetu, ne samo na Kosovu već i kod nas, a i bilo gde drugde. Ova pitanja jesu povezana. Hoću da kažem da mi ne polazimo automatski od toga da ćemo preneti sva iskustva koja će se steći tokom pronalaska rešenja za status Kosova na ova pitanja, ali suštinski pristup će postati presedan i on će se koristiti.

RSE: Kosovski Srbi ne učestvuju u radu institucija, sada mnogi odustaju od plata iz kosovskog budžeta i okreću se institucijama Republike Srbije. Do ovakvih isključenja Srba iz tokova dolazi na osnovu zahteva Beograda. Dakle, sa jedne strane se traži učešće Srba, a sa druge strane oni se sve više vežu za Beograd. Kako to rešiti?

BAZDNIKIN: Svi mi bili bismo najsretniji ukoliko bismo saznali kako se to može rešiti. Mi otvoreno kažemo da najbolji način da se zaštite i promovišu prava Srba koji žive na Kosovu je kroz njihovo uključivanje u rad institucija samouprave Kosova. Smatramo da je to jedini način da se prezentuju njihovi interesi, da oni postanu partner svim ljudima koji žive na Kosovu, uključujući naravno i većinu stanovništva. Mi ohrabrujemo predstavnike kosovskih Srba da uđu u institucije, naravno konačna odluka je na njima, ne možemo i ne želimo njih da nekako da prelamamo da oni to urade. Jednostavno mora sazreti ta svest da se ovo rešenje donese i naravno smatramo da što brže to se desi to je bolje. Isto tako smatram da naravno i sadašnji organi vlasti moraju pružati što više ruke pomirenja i spremnosti da rade zajedno. Mogu da kažem da sam zadnjih mesec dana dosta ohrabren onim što sam video, nekakve gestove dobre volje od strane i Vlade Kosova i predsednika Kosova. U svakom slučaju, mislim da je učešće kosovskih Srba u institucijama neminovnost.

RSE: Proces decentralizacije je ključan za srpsku zajednicu. Pregovaračka grupa Prištine je predložila formiranje dve opštinske jedinice u Mitrovici, na severu i jugu. Kako smatrate da je moguće rešiti pitanje decentralizacije, a posebno podeljene Mitrovice?

BAZDNIKIN: Ja mislim da se ovo pitanje, kao i druga pitanja, može rešiti u toku pregovora. Smatram da onaj predlog sa kojim je već izašla delegacija Prištine predstavlja izuzetno dobar osnov, dobru ponudu za predstojeće pregovore o tom pitanju koji će se održati 4. maja u Beču. Mislim da ovo u celini gledano predstavlja shvatanje realnog stanja stvari na terenu od strane Prištine i izuzetno dobro prihvatamo takav predlog. Naravno, na beogradskoj delegaciji je da proceni koliko je takav predlog u njihovom interesu. U svakom slučaju, smatramo da je to izuzetno dobar pomak.

RSE: Smatrate li da je nova vlada Kosova postigla napredak u ispunjenju standarda?

BAZDNIKIN: Smatram da sadašnja vlada Kosova, sa gospodinom Agimom Čekuom na čelu, radi mnoge stvari koje se tiču ispunjenja standarda. Mi svi znamo da postoji donekle progres u realizaciji nekih od tih standarda, međutim, odmah hoću da budem jasan - ja uvek pozivam da se implementacija standarda odvija što brže i što efikasnije. Naravno, to nije baš lako ali to je jedini način da se uvere i druge zajednice na Kosovu da Vlada Kosova želi dobrobit za sve građane. Postoji određeni nivo implementacije ali ipak ostaje još mnogo toga što se mora uraditi.

RSE: Pored političkog angažovanja na pitanju Kosova, koliko se može očekivati možda ekonomsko angažovanje odnosno investicije ruskih biznismena?

BAZDNIKIN: Za bilo koje investicije, uključujući i ruske na Kosovu, mora se stvoriti klima koja će se karakterisati sigurnošću što se tiče tih investicija. Ja odmah hoću da kažem da se Kosovo kreće ka tome, ali mislim takva klima još ne pruža dovoljnu dozu sigurnosti. Međutim, neke kompanije sa ruskim kapitalom delimično su već prisutne na Kosovu. Mi radimo sa Vladom Kosova oko nekih mogućih projekata u koji bi se mogli uključiti ruski privrednici. Odmah bih hteo da naglasim da se tu radi isključivo o poslovnim angažmanima, gde se politika ne mora mešati. Znači, ukoliko je Kosovo interesantno za ruski biznis, ruski biznis će na Kosovo doći, ali se i Vlada mora potruditi da učini Kosovo što privlačnijim za strani kapital, uključujući i ruski.
XS
SM
MD
LG