Dostupni linkovi

logo-print

Poslije "Ćire" više puta nema


Alen BAJRAMOVIC

Stariji stanovnici jugoistočne Bosne slažu se da je iseljavanje stanovništva s ovog područja započeto 1976. godine, nakon odluke tadašnjih vlasti da ukinu prugu Sarajevo - Višegrad. Istovremeno date su garancije da će gornje Podrinje dobiti magistralni put, te tako nadoknaditi izgubljeno.

Međutim, tvrde upućeni, jedan od glavnih aktera cijele priče, tadašnji predsjednik vlade socijalističke republike BiH Milanko Renovica izdjejstvovao je da se, umjesto dolinom Prače, put gradi preko Rogatice, da prođe nedaleko od njegovog rodnog Sokoca i vikendice na padinama Romanije. Zbog tog već desetljećima Podrinjci do Sarajeva putuju planinskim vrletima, ovdašnje firme nisu konkurentne na tržištu, investitori traže mjesta do kojih usput neće doživljavati traume, a mladi odlaze tamo gdje im je bolje.

U postdejtonskoj BiH o izgradnji ovoga puta moraju raspravljati četiri vlade. Zbog toga su građani odlučili stvari malo ubrzati, kako bi za života dočekali da se nešto uradi. Radislav Simović, predsjednik Odbora za izgradnju puta Hrenovica - Mesići:

„Povod za formiranje je bilo upozorenje odgovornih ljudi iz Austrije, koji su poslali dopis našim vlastima u BiH da su istekli svi garantni rokovi za tunele na ovom putu kojim je išla i uskotračna pruga, koja je, nažalost, ukinuta 1976. godine. Prema tome, mi smo odlučili da skrenemo pažnju vlastima BiH da je naša bezbjednost ugrožena.“

Izgradnjom 17 kilometara puta od Hrenovice do Mesića saobraćaj bi se sa postojećih saobraćajnica usmjerio kanjonom Prače, a bio bi moguć u svim vremenskim uvjetima. Član Odbora Savo Živković:

„To je najbliža varijanta prema južnom Balkanu, srednjoj Evropi, Bliskom Istoku itd.“

Svim vladama u BiH upućeni su zahtjevi da podrže sporazum potpisan 2001. godine, uz posredovanje Žaka Pola Klajna, te tako nastave aktivnosti na projektu vrijednom oko stotinu miliona maraka. A do tada ni Odbor neće mirovati. Jasmin Ferhatović:

„Sad ćemo da zatražimo prijem kod svih predstavnika općina, svih predstavnika vlada, pošto ih imamo puno, čak najviše na svijetu - Vlade Federacije, Vlade RS-a, vlade BiH - svih međunarodnih institucija, uključujući i diplomatski kor akreditovan u BiH.“

Mali, ali početni korak napravila je Vlada Bosansko-podrinjskog kantona Goražde koja je sa oko 500 hiljada maraka finasirala probijanje i nasipanje trase puta. Dug je put do normalnog puta za jugoistočnu Bosnu, ali stanovnici regiona kojeg su zaobišli svi državni i entitetski koridori, kojem su puteve obećavali svi - od Milanka Renovice, preko potpisnika Dejtonskog sporazuma do Bičakčićeve vlade i ostalih - ne zaslužuju da ostanu u izolaciji.
XS
SM
MD
LG