Dostupni linkovi

logo-print

Predložen novi zakon o zaštiti tajnih podataka


Umjesto desetak različitih vrsta tajnosti – državna, vojna, službena i tako dalje, uvode se stupnjevi tajnosti – vrlo tajno, tajno, vrlo povjerljivo i povjerljivo, stoji u Vladinu prijedlogu novog Zakona o zaštiti tajnosti podataka. Time se, među ostalim, izbjegava da, kao do sada, čak 40 posto zaštićenih podataka nosi naziv državne tajne, kazao je predstojnik Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost Ladislav Pivčević.

Novi Zakon o zaštiti tajnosti podataka odnosit će se na državna tijela, lokalne jedinice, te pravne osobe s javnim ovlastima, ukratko – tijela javne vlasti. Ona će morati donijeti pravilnike po kojima će se dodjeljivati stupanj tajnosti, pravilnici će biti javni i odobravat će ih Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost. Neka informacija ne može biti zauvijek tajnom, nego će se, primjerice, za vrlo tajne podatke svakih pet godina iznova odlučivati treba li im ovakva zaštita, izvijestio je pomoćnik za središnji registar u Uredu Mario Kauzlarić:

„Ovo je odgoj državnog sustava. Ovaj državni sustav do sada nije imao ispravan odgoj oko ponašanja sa informacijama, oko uopće odgovornosti u tom smislu. Glavni cilj ovdje je uvesti red, ali transparentni red, tako da taj zna kako će se morati ponašati, ali da i javnost zna da se ove stvari koje su ovdje definirane provode na ovaj način.“

Pravna savjetnica nevladine udruge GONG Arijana Vela, u izjavi za Radio Slobodna Evropa kaže kako će se ovim zakonom, ako bude usvojen, biti ograničena mogućnost ostvarivanja prava građana:

„Dakle, prije svega prava na informaciju, prava na to da kontroliraju tijela ne samo javne vlasti, nego i kompletan državni aparat u obavljanju njihovih funkcija.“

Niti predlagatelji, a niti oni koji će zakon provoditi, ne znaju baš koja će sve to tijela javne vlasti moći proglašavati svoje informacije tajnima, jer ta tijela nisu precizno pobrojana, kaže GONG-ova ekspertica:

„Iz godine u godinu Vlada diskrecijskom prosudbom donosi popis. Određena tijela stavlja na popise rjeđe, a češće određena tijela sa tog popisa tijela javne vlasti miče. Tako da smo mi u GONG-u vrlo zabrinuti upravo tom činjenicom da se, dakle, ne zna tko će sve sudjelovati u procesu klasificiranja podataka. Kako će to Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost provesti, to zaista ne znam, budući da se radi o dosta velikom broju tijela javne vlasti. Mi očekujemo da će se taj broj povećavati, upravo ka tome i idemo sa svojim inicijativama. Ili će morati zaposliti jako puno ljudi, ili će morati jednostavno mijenjati zakon.“

Novinarka „Slobodne Dalmacije“ Jasna Babić, koja se već 20 godina bavi tajnim službama, ocjenjuje za naš program da je zakon – promašen:

„Moja percepcija je sljedeća. Odnos države i javnosti je bio puno jasniji u doba kad se tajna služba zvala Državna sigurnost. Onda smo znali da je njezin zadatak da radi svakakve svinjarije i da to štiti od javnosti, a da je zadatak novinara bio da učine sve što mogu da saznaju koje svinjarije je ona označila državnom tajnom. Ovo što se sad pokušava napraviti – jedan zakon koji će se kao sviđati javnosti, ali ujedno da država sačuva svoj monopol nad informacijama, politikom, tajnom politikom, mislim da je to čudovišna stvar. Ovo nije ništa.“

Nevladina udruga GONG zatražila je od Vlade da povuče ovaj prijedlog zakona iz procedure. S kojim argumentima, pojašnjava Arijana Vela:

„Budući da je to jedan potpuno neustavan zakon i budući da taj zakon jednu demokraciju zapravo izvrće ruglu.“
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

XS
SM
MD
LG