Dostupni linkovi

logo-print

Amandmani podijelili političare i javnost


Javna rasprava o prijedlogu amandmana na Ustav Bosne i Hercegovine pokazala je svu slojevitost bh. društva, od podrške i zahtjeva za usvajanjem ustavnih promjena, preko uslovljanja, pa do poziva na bojkot i direktnog odbijanja. Šefik Džaferović, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma bh. parlamenta, u ime Stranke demokratske akcije, kaže da SDA principijelno podržava predložene ustavne promjene:

“Mi smatramo da su ovi amandmani u interesu države BiH, u interesu svih njenih građana. Ja mislim da, imajući u vidu težinu postizanja političkog dogovora i sve probleme koji su postojali u postizanju političkog dogovora i izradi amandmana, ne bi bilo dobro osporavati uopće paket koji je dogovoren i da ga, kao takvog, treba usvojiti u Parlamentu BiH, jer bilo kakvo otvaranje na jednoj strani proizvodi probleme na drugoj strani i dovodi u opasnost i ugrožava kompletan proces.“

Predsjednica udruženja Majke enklava Srebrenice i Žepe Munira Subašić:

“Mi bismo tražili da se ovo ne usvaja, nego da se čuje glas običnog naroda, građana BiH. A građani BiH žele BiH sa jednim zakonom i bez entiteta, da svi budemo jednako zastupljeni u svim dijelovima BiH, da i Munira i Mara i Ana imaju ista prava bilo gdje da žive.“

Poslanik Srpske demokratske stranke u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Momčilo Novaković ističe da SDS u principu podržava amandmane na Ustav, ali da postoje neke nejasnoće koje se moraju raspraviti do sjednice Ustavno-pravne komisije:

“Pa vidite, postoji jedna formulacija kad se radi o Parlamentarnoj skupštini i njenim nadležnostima, a to je da definicija da je Parlamentarna skupština nadležna za donošenje zakona za BiH treba biti malo jasnija. Druga nejasnoća se tiče nadležnosti BiH kad se radi o pitanjima odbrane i bezbjednosti, s obzirom da bezbjednost ne podrazumijeva samo aspekt vojske, s obzirom da ova formulacija ne može prejudicirati rješenja u policiji i s obzirom da, na kraju krajeva, bezbjednost je i civilna zaštita.“

Božo Ljubić, predsjednik tek osnovane Hrvatske demokratske zajednice BiH 1990., nastale nakon rascjepa u HDZ-u BiH, iznoseći razloge protiv ustavnih promjena naglašava da one ne ispunjavaju niti jedan zadati cilj. Nema naznaka, napominje, da će se doći do funkcionalnije, jeftinije i pravednije države:

“Funkcionalnija nije zbog toga što one nadležnosti koje su već zakonima prebačene na državnu razinu nisu našle svoje mjesto u ovim ustavnim amandmanima. Pravednija nije zbog toga što ukidanjem doma naroda u svom ranijem kapacitetu, a pridržavanjem entitetskog glasovanja hrvatski narod se dovodi u još nepovoljniji položaj. I jeftinija nije zbog toga što se povećava broj zastupnika u duplo, povećava se broj ministara, institucija, dakle, država poskupljuje. Želim reći da ćemo mi ovih desetak dana, petnaest, koji su pred nama iskoristiti da amandmanima ishodimo takve promjene koji će zadovoljiti ove osnovne ciljeve. Ako ti naši amandmani ne budu uvaženi, onda mi ovakav sporazum ne možemo podržati.“

Za predvodnika predloženih ustavnih promjena, lidera Socijaldemokratske partije BiH Zlatka Lagumdžiju nije bilo i nema nikakvih nedoumica:

“Najgore stanje koje nam se može desiti u ovom trenutku je da sve ostane isto. Mi danas biramo da li će sve ostati isto, da li će ovo ostati zemlja besperspektivnosti, zemlja očaja, zemlja u kojoj će ljudi čekati narednih četiri ili osam godina, ja uporno tvrdim da prije 2014. godine mi apsolutno nikakve šanse nemamo da svijet ponovo daje ponovo podršku promjenama u BiH kao što je dao danas. Zato ja preuzimam odgovornost kao jedan od poslanika, kao jedan od 42 poslanika u Zastupničkom domu. Ljudi iz SDP-a, mi preuzimamo odgovornost da podržimo ove amandmane, da pokrenemo zemlju naprijed. Oni koji su protiv moraju da znaju da i oni preuzimaju odgovornost da sve ostane isto.“
  • 16x9 Image

    Milad Obradović

    Prvih petnaest godina novinar Radio Sarajeva/Radio BiH, a posljednjih petnaest u sarajevskom dopisništvu RSE. Diplomu stekao na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, odsjek žurnalistika.

XS
SM
MD
LG