Vijeće ministara Bosne i Hercegovine prihvatilo je nekoliko amandmana na zakon o izmirenju obaveza stare devizne štednje. Usvojenim amandmanima, između ostalog, skraćen je rok otplate sa petnaest na trinaest godina. Pomoćnica ministra za finansije i trezor Zekira Muratović navodi da prihvaćeni amandmani poboljšavaju zakon oko kojeg se već nekoliko mjeseci ne može postići saglasnost:
„Novim izmjenama predloženo je da rok dospjeća po osnovu obveznica bude do 13 godina, s tim što će se raspored po godinama dospjeća obveznica utvrditi odlukom Vijeća ministara BiH. Sada se predviđa fiksna godišnja kamata od 2,5 procenta. To je nešto što je novina i što nije bilo u dosadašnjem prijedlogu zakona.“
Članovi Udruženja za povrat stare devizne štednje nezadovoljni su ponuđenim, traže smjenu Vijeća ministara i najavljuju proteste. Predsjednik Udruženja za povrat stare devizne štednje u Bosni i Hercegovini i dijaspori Svetozar Nišić kaže da se prihvaćenim amandmanima ne ispunjava nijedan zahtjev štediša:
„Postavlja se pitanje kome oni to nude i čija je ovo imovina. Je li to naša imovina ili je njihova, da nam dijele na kašičicu? To je privatna imovina građana o kojoj mi odlučujemo, a ne Vijeća ministara koje ništa ne radi, koje je nesposobno i za koje tražimo smjenu i ostavke.“
Parlamentarna komisija za finansije i budžet ranije je ovaj zakon ocijenila kao negativan na pitanjima principa, te su ga parlamentarci vratili na doradu. Na posljednjoj sjednici komisije zakon je sa predloženim amandmanima utvrđen i poslat parlamentarnu proceduru. Član komisije Beriz Belkić navodi da je najznačajniji usvojeni amandman o skraćivanju roka otplate:
„Bilo je još nekoliko amandmana koji su precizirali poziciju Centralne banke u ovom procesu, kao i još nekih amandmana za koje bismo mogli reći da su tehničke naravi i koji, na neki način, zakon čine jasnijim i provodljivijim.“
Većina deviznih štediša ljudi su treće dobi i stoga je rok otplate od 13 godina za njih predug. Udruženja koja ih okupljaju zahtijevala su rok otplate štednje na pet godina. Svetozar Nišić:
„Mi nećemo prihvatiti ništa nego što smo na našim skupštinama donijeli. A to je da za deviznu štednja mora početi isplata ove godine i trajati do pet godina, nijednog minuta preko 12 u noći - ono kad bude 24 sata i jedna minuta neće se produžiti, ili nas neće biti.“
Ovim zakonom nisu obuhvaćene štediše koje potražuju novac od slovenačke Ljubljanske i Invest banke Beograd. Vijeće ministara se, prema riječima Zekire Muratović obavezuje da kroz međunarodne aktivnosti pomogne i ovim štedišama:
„BiH se obavezuje da će kroz svoje međunarodne aktivnosti pomoći štedišama koje imaju štednju kod ovih banaka da ostvare svoja prava. Preciznije je dato pojašnjenje u odnosu na dosadašnja rješenja.“
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine tvrdi da je ukupan dug na osnovu stare devizne štednje 1, 9 milijardi konvertibilnih maraka. Udruženja štediša, sa druge strane, raspolažu cifrom od 2,5 milijardi duga. Parlament će o zakonu o izmirenju obaveza stare devizne štednje raspravljeti u četvrtak 13. aprila.
„Novim izmjenama predloženo je da rok dospjeća po osnovu obveznica bude do 13 godina, s tim što će se raspored po godinama dospjeća obveznica utvrditi odlukom Vijeća ministara BiH. Sada se predviđa fiksna godišnja kamata od 2,5 procenta. To je nešto što je novina i što nije bilo u dosadašnjem prijedlogu zakona.“
Članovi Udruženja za povrat stare devizne štednje nezadovoljni su ponuđenim, traže smjenu Vijeća ministara i najavljuju proteste. Predsjednik Udruženja za povrat stare devizne štednje u Bosni i Hercegovini i dijaspori Svetozar Nišić kaže da se prihvaćenim amandmanima ne ispunjava nijedan zahtjev štediša:
„Postavlja se pitanje kome oni to nude i čija je ovo imovina. Je li to naša imovina ili je njihova, da nam dijele na kašičicu? To je privatna imovina građana o kojoj mi odlučujemo, a ne Vijeća ministara koje ništa ne radi, koje je nesposobno i za koje tražimo smjenu i ostavke.“
Parlamentarna komisija za finansije i budžet ranije je ovaj zakon ocijenila kao negativan na pitanjima principa, te su ga parlamentarci vratili na doradu. Na posljednjoj sjednici komisije zakon je sa predloženim amandmanima utvrđen i poslat parlamentarnu proceduru. Član komisije Beriz Belkić navodi da je najznačajniji usvojeni amandman o skraćivanju roka otplate:
„Bilo je još nekoliko amandmana koji su precizirali poziciju Centralne banke u ovom procesu, kao i još nekih amandmana za koje bismo mogli reći da su tehničke naravi i koji, na neki način, zakon čine jasnijim i provodljivijim.“
Većina deviznih štediša ljudi su treće dobi i stoga je rok otplate od 13 godina za njih predug. Udruženja koja ih okupljaju zahtijevala su rok otplate štednje na pet godina. Svetozar Nišić:
„Mi nećemo prihvatiti ništa nego što smo na našim skupštinama donijeli. A to je da za deviznu štednja mora početi isplata ove godine i trajati do pet godina, nijednog minuta preko 12 u noći - ono kad bude 24 sata i jedna minuta neće se produžiti, ili nas neće biti.“
Ovim zakonom nisu obuhvaćene štediše koje potražuju novac od slovenačke Ljubljanske i Invest banke Beograd. Vijeće ministara se, prema riječima Zekire Muratović obavezuje da kroz međunarodne aktivnosti pomogne i ovim štedišama:
„BiH se obavezuje da će kroz svoje međunarodne aktivnosti pomoći štedišama koje imaju štednju kod ovih banaka da ostvare svoja prava. Preciznije je dato pojašnjenje u odnosu na dosadašnja rješenja.“
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine tvrdi da je ukupan dug na osnovu stare devizne štednje 1, 9 milijardi konvertibilnih maraka. Udruženja štediša, sa druge strane, raspolažu cifrom od 2,5 milijardi duga. Parlament će o zakonu o izmirenju obaveza stare devizne štednje raspravljeti u četvrtak 13. aprila.
