Dostupni linkovi

logo-print

I dalje „mrtva trka“ HDZ-a i SDP-a za prevlast


Na političkoj sceni Hrvatske odnos snaga je izjednačen između vladajućeg HDZ-a i najjače oporbene stranke SDP-a, te zemlja i dalje leluja između lijevog i desnog centra - ističe voditelj Centra za politološka istraživanja, doktor Anđelko Milardović:

„U biti ništa novo, ali što se tiče ova dva glavna tabora, uglavnom je to mrtva trka. Kada se to sve sagleda, rezultat je izjednačen.“

Novinar i analitičar, Davor Butković:

„Možda najbliži odnos snaga na razini države pokazuje rezultat u Velikoj Gorici, gdje je u odnosu na HDZ, SDP u blagoj prednosti.“

Jučerašnji su izbori, kažu naši sugovornici, pokazali i da birači nisu glupi. U Slavonskoj su Požegi, zbog korupcijskog skandala, nakon 12 godina okrenuli leđa HDZ-u, a u Dubrovniku veliku podršku dali neovisnoj listi Stipe Gabrića Jamba, uspješnom neretvanskom poduzetniku o kojem većina materijalno ovisi.

Gubitnik ponovljenih lokalnih izbora u Hrvatskoj je Hrvatska stranka prava, koja u pojedinim gradovima nije uspjela priječi čak ni izborni prag. Doktor Milardović:

„Birači su u biti kaznili neke stranke, kao i HSP, koja je bila na meti zbog korupcije, zbog trgovanja i prelaska stranačkih članova na drugu stranu.“

Davor Butković upozorava na jedan drugi trend koji bi mogao biti zanimljiv i na nacionalnoj razini, a riječ je o priklanjanju dijela HDZ-ovih birača neovisnim desnim listama, kao što se dogodilo u Požeško-slavonskoj županiji:

„Očito su glasači u tom dijelu Slavonije kaznili HDZ zbog proevropske politike i izručenja Gotovine. Vidjet ćemo kasnije jer će se možda jedan dio desnih birača, koji u Hrvatskoj uvijek zauzimaju od 10 do 16 posto, definitivno otkloniti od HDZ-a ili od HSP-a i možda okrenuti prema raznim nezavisnim desnim listama, kao što je bio Hrvatski blok. To je nešto o čemu se može raspravljati u budućnosti.“

Ponovljeni lokalni izbori pokazuju također da se u Hrvatskoj nastavlja trend sve slabijeg odaziva građana na izbore, pa je u Velikoj Gorici jučer izašlo tek 37 posto birača. Kolumnist i analitičar, Ivan Zvonimir Čičak:

„Oni su, prije svega, odraz stanja, jedne rezignacije i apatije birača. Pokazuju da su ljudi degutirani nivoom predizborne kampanje i onim što je ponuđeno kao program, a kao program su bile ponuđene međusobne uvrede. Ono što je potpuno jasno, to je da nema velikih političkih promjena. Jedni su dobili na jednoj strani, drugi na drugoj. To su neka čudna savezništva, pa čovjek ne zna pravo realno stanje stvari.“

No, što bi se moglo reći - Koja opcija u Hrvatskoj prevladava, lijeva ili desna, i u kojem smjeru zemlja ide? Profesor sa Fakulteta političkih znanosti, doktor Ivan Šiber:

„Hrvatska nosi svoje rascijepe još iz sukoba 1941. – 1945. godine. Kako se tada našla na dvije strane povijesno sučeljenih barikada, na neki način to se reproducira i danas. Te dvije opcije nisu strogo lijeva ili desna, već jedno dramatično traumatsko iskustvo obitelji koje ljude na neki način situira u određenom političkom pravcu.“

Globalno gledajući, zaključuje Šiber, Hrvatska je ipak jedno tradicionalno društvo:

„Kada bi me netko pitao na temelju niza istraživanja, rekao bih da je lijevi potencijal Hrvatske negdje oko 35 posto, desni potencijal od 40-45 posto, a onaj ostatak je jedan centar koji još uvijek vrluda i koji nema, niti svoju socijalnu bazu, niti jasan politički program. U svakom slučaju, ona politička opcija koja u danom trenutku zahvati birački dio tog centra, dolazi na vlast.“
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG