Dostupni linkovi

logo-print

Nacionalna podijeljenost radijskog prostora


Pored Hrvatskog Radio Vukovara, koji svoj program emitira na hrvatskom jeziku i obraća se uglavnom Hrvatima u Podunavlju, u Vukovaru djeluje i Radio Dunav, stanica srpske nacionalne manjine, te Radio Borovo, koji također emitira na srpskom jeziku. Direktori i glavni urednici te tri medijske kuće priznaju da je među njima suradnje vrlo malo, no isto tako kažu da u svom programu nemaju sadržaje koji bi mogli iritirati drugu etničku skupinu.

Sanja Vukićević, glavna urednica Radio Dunava, priznaje da je suradnje ranije bilo više, pogotovo u godinama neposredno iza mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, krajem devedesetih. Na toj suradnji, kaže ona, inzistirala je međunarodna zajednica, ali je takvu suradnji i financijski pomagala:

"To je nekakav klasičan oblik saradnje koji je bio unazad nekoliko godina potaknut isključivo međunarodnim organizacijama. Kada bi projekt predložila misija OEPS-a u Hrvatskoj, tada bi svi zajedno bili uključeni, i oni i mi. Bilo je pokušaja nekih drugih nevladinih organizacija gde su oni počeli, pa nisu završili, a mi smo nešto nastavljali. Radio Dunav je otvoren za saradnju jer drugačije ne možemo poslovati, već isključivo u takvim uslovima. Nikada nismo odbili takvu vrstu saradnje. "

Direktor Hrvatskog radio Vukovara, Tomislav Gašpar, priznaje da je suradnje ranije bilo više, a sada je manjka jer je danas svaka od radijskih postaja okrenuta svojim problemima i borbi za opstanak:

"Kolegicu i kolegu sa Radio Dunava znam. Prije smo više surađivali. Susretali smo se prije i to u vrijeme prije izbora da dogovaramo neke zajedničke reklame i spotove. Spotove smo prije radili zajedno, ali u nazad dvije godine je slaba suradnja. Razlog je što se slabo kontaktira sa svim radijskim postajama. Surađujemo jedino ako neko ima neki problem i treba neku tehničku pomoć."

Razlog zašto je suradnje sada manje nego ranije, direktor Radio Borova, Srđan Tatić, vidi u sve manjoj zainteresiranost međunarodne zajednice za to područje i njene spremnosti da financijski pomaže zajedničke medijske projekte:

"Situacija na terenu, među ljudima, odražava se i među nama profesionalcima. I pored toga mi smo imali određenu saradnju sa medijima na ovom području kroz određene projekte. Sarađivali smo sa hrvatskim Radio Vukovarom, FM Radiom iz Vinkovaca, Gradskim radiom iz Osijeka. U to vreme nije bilo nikakvih problema. Saradnja je tekla kako je bilo i planirano. Da se sada pokrene neki projekt, mislim da ne bi bilo problema što se tiče saradnje. Mimo nekih zajedničkih projekata, nemamo neku saradnju, čak nemamo ni određenih kontakata, ali verujem, kada bi se pojavio neki projekt u kom bi zajedno ravnopravno učestvovali, mislim da bi smo mogli da ga uradimo."

Na pitanje - gostuju li srpski političari na Hrvatskom Radio Vukovaru, odnosno može li se čuti glas stranačkih čelnika s hrvatskim nacionalnim predznakom na radio Dunavu, naši sugovornici kažu kako je to tek u rijetkim prilikama, obično u vrijeme izbora i borbe za glasove birača.

Međutim, na sva tri radija trude se izbaciti iz programa sadržaje koji bi mogli iritirati drugu etničku zajednicu. To se, kaže Srđan Tatić, direktor Radio Borova, prije svega odnosi na emisije glazbenih želja, koje su ranije znale stvarati probleme:

"Mi smo jedan od radija koji je poznat po emisiji Želje i čestitke. Zaista ih imamo dosta. Mi ne dozvoljavamo da se puštaju srpske pesme sa nacionalnim predznakom u našem programu baš iz tog razloga da ne bi smo dolevali ulje na vatru trenutnoj situaciji. Mi to izbegavamo, a na taj način i onemogućavamo našim slušaocima da ispoljavaju svoje želje kroz takve pesme na našem mediju."

Skladbe u kojima se pjevalo "Drinu ćemo pregaziti, a Srbiju zapaliti", koje su se svojedobno mogle čuti u emisiji Želja slušatelja, sada su izbačene iz programa. Direktor Hrvatskog radio Vukovara, Tomislav Gašpar, kaže kako takve želje više ne ispunjavaju:

"To se prije događalo, ali više ne. To se na našem radiju već dugo vremena ne dešava. Čak više nema ni takvih želja."

Na sva tri vukovarska radija kažu kako rade bez pritisaka i prijetnji i kako se dogodi da tek povremeno prime poneki neugodan telefonski poziv, ali da fizičkih nasrtaja na novinare nije bilo. Uvjereni su da je to zbog toga što svojom uređivačkom politikom ne iritiraju druge etničke skupine.
XS
SM
MD
LG