Dostupni linkovi

Sledi zamrzavanje imovine haških begunaca


Usvajanje Zakona o zamrzavanju imovine haških optuženika koji su u bekstvu još jedan je pokazatelj da je SCG spremna da izvršava svoje međunarodne obaveze, rekao je predsednik Saveta za saradnju sa Tribunalom Rasim Ljajić. On je podsetio da je EU još u oktobru 2004. tražila od država članica i svih koji žele da uđu u Uniju, da zamrznu imovinu haških begunaca:

"Mi smatramo da je ovo međunarodna obaveza, koju Srbija i Crna Gora, koja nesumnjivo ima opredelenje za ulazak u Evropsku uniju, treba da ispuni. Želimo da ovim zakonom pospešimo dalje dobrovoljne predaje kao model saradnje sa Haškim tribunalom, koji je u proteklom periodu pokazao rezultat. Države članice će svojim propisima bliže odrediti ovu oblast, odnosno načine za sprovođenje ovih predloženih mera. Drugo, zakon je privremenog karaktera i odnosi se samo na optužene dok se nalaze u bekstvu. Onog trenutka kada budu dostupni organima gonjenja, ove mere se ukidaju. Zakon je ograničenog karaktera jer se odnosi samo na lica koja su u bekstvu. Da budem krajnje precizan, dakle na Karadžića, Mladića, Stojana Župljanina, Zdravka Tolimira i Gorana Hadžića, i ovaj zakon se odnosi samo na imovinu haških optuženika koja je u njihovom vlasništvu, ne odnosi se na imovinu koja je u vlasništvu njihovih porodica.“

Prema Ljajićevim rečima, predstavnici Evropske komisije i predstavnici Tužilaštva dobili su jasne garancije da se najozbiljnije radi na lociranju, pre svega, Ratka Mladića i drugih haških optuženika:

"Mi ćemo najozbiljnije raditi do kraja ovog meseca da ispunimo tu obavezu. Uostalom, i današnje usvajanje Zakona o zamrzavanju imovine haškim optuženicima potvrđuje potpunu spremnost vlasti u Beogradu da izvrše sve obaveze prema Sudu u Hagu. Smrt Miloševića nema nikakve veze s ovom odlukom, već je odluka Evropske komisije i Haškog tribunala prije svega motivisana činjenicom da su dobijene garancije da se najozbiljnije radi na završetku ovog problema. U svakom slučaju, čine se najozbiljniji napori da se što pre saradnja s Hagom okonča.

Za zakon je u srpskoj delegaciji glasalo 47 poslanika, a 20 je bilo protiv. U delegaciji Crne Gore 18 poslanika bilo je za Zakon, samo jedan poslanik bio je protiv, a dva su bila uzdržana.

Stranački gledano, za Zakon su glasali Demokratska stranka Srbije (DSS), G17 plus, Srpski pokret obnove-Nova Srbija (SPO-NS) i Demokratska stranka (DS), dok su Srpska radikalna stranka (SRS) i Socijalistička partija Srbije (SPS) bili protiv. Demokratska partija socijalista (DPS) i Socijaldemokratska partija (SDP) podržali su Zakon iz crnogorske delegacije, poslanik Demokratske srpske stranke bio je protiv, dok su poslanici Narodne stranke (NS) bili uzdržani.
XS
SM
MD
LG