Dostupni linkovi

logo-print

Hrvatsko i srpsko sjećanje na Teslu


Ankica BARBIR MLADINOVIC, Miloš TEODOROVIC

U Hrvatskoj je na državnoj razini osnovan Nacionalni odbor za obilježavanje 150. obljetnice rođenja Nikole Tesle, u kojem su i predstavnici srpskog kulturnog društva Prosvjeta i srpske zajednice u Hrvatskoj, pa bi se moglo reći da je nakon godina zapostavljanja, riječ o novoj političkoj korektnosti prema tom svjetskom velikanu, što većina građana pozdravlja, iako su neki malo zbunjeni.

"Nikola Tesla bi trebao da ima spomenik u Zagrebu."

"Svakako. Iako je Srbin, treba da ima spomenik u Hrvatskoj."

"Tko je zaslužio, treba da ima spomenik, samo da nije četnik. Nikola Tesla jeste Srbin, ali se rodio u Hrvatskoj."

"Teslom bi trebali da se diče Hrvati."

"Tesla je hrvatski."

"Rođen je u Hrvatskoj. On je Hrvat srpskog porijekla."

"Ako je ovdje živio i tu se rodio, normalno da ovdje treba da ima i spomenik. Šta ima Srbija s njim. To što je bio Srbin, ne igra nikakvu ulogu."

"Srbija s tim nema ništa. On je hrvatski državljanin srpskog porijekla koji se nikada nije stidio hrvatske države. Treba mu odati sve počasti."

"Poznata je ona njegova izreka – Ponosim se srpskim rodom i hrvatskom domovinom."

"Ne zna se ko mu je srušio spomenik. Mnogi srušeni spomenici su pripisani Hrvatima."

"Na znam ja. Nisam tamo bio. U to ne ulazim."

"Teško mi je o tome govoriti jer sam iz Gospića, ali mislim da je to jedan vandalski čin koji ne pripada civilizaciji kojoj težimo."

Danas je u Lici i Teslinom Smiljanu padao snijeg, što baš nije razveselilo izvođače radova na obnavljanju i izgradnji opustošenog Memorijalnog centra Nikola Tesla, koji bi, prema riječima potpredsjednika Hrvatskog Sabora, doktora Darka Milinovića, trebao biti gotov do Teslinog rođendana, 10. srpnja:

"Bilo je par dana lijepo, a sada opet pada snijeg. Malo nas vrijeme zeza. Dio oko njegove rodne kuće, crkve, koja je vrlo blizu kuće i potoka na kojem je Tesla imao pionirske projekte je razminiran. Tu je i multimedijski centra, izložbeni prostor, koji je vezan za život i djelo Nikole Tesle."

Rade Dragojević iz srpskog kulturnog društva Prosvjeta -Nakon godina ignoriranja, hrvatske su vlasti očito odlučile vratiti Teslu Hrvatskoj:

"Definitivno će staviti i spomenik u Gospiću i spomenik u Smiljanu i spomenik u Zagrebu. Ne znam kada se dogodilo da se nekome dignu tri spomenika u jednoj godini. Istina, jedan od spomenika je bio srušen 1991. godine u Gospiću, pa se sada samo vraća na staro mjesto. Bez obzira na to, ipak je to za pozdraviti, ali je pomalo neobično."

Doktor Milinović, inače rođeni Ličanin i Gospićanin, na čelu je provedbenog odbora cijelog projekta. Unatoč tome što se proteklih godina događalo, tvrdi da je cijela Lika i dalje ponosna na svog slavnog sunarodnjaka:

"To što se desilo tijekom Domovinskog rata nije služilo na čast ni Gospićanima ni Ličanima, naravno ni Hrvatskoj. Ja sam jedan od onih koji želi učestvovati u ispravljanju nekih pogrešaka koje su počinjene u posljednjih 15 godina."

Predstavnik srpske strane u Nacionalnom Odboru za obilježavanje Tesline obljetnice, Rade Dragojević - Obrat je začudan, ali dobrodošao:

"To što su Vlada i Sabor stali iza svega toga kao pokrovitelji i financijeri je i politički korektno."

Polemike i prepirke čiji je Tesla i tko se njime može više dičti – Srbi ili Hrvati - neutralizira sam Tesla, svojom veličinom, smatraju mnogi Zagrepčani koje smo danas zaustavili:

"Mislim da je Tesla svjetski čovjek i sve polemike u tom smjeru neće promijeniti ništa. Poznata je Teslina izjava da se ponosi svojom hrvatskom domovinom i svojim srpskim rodom. Mislim da ona pomiruje sve trenutačne rasprave na tu temu."

* * * * *

U Srbiji se spremaju da u Hrvatsku pošalju otisak spomenika Nikoli Tesli, na osnovu kojeg će biti izrađeni spomenici Tesli u tri hrvatska grada.

Velika je gužva ovih dana ispred Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu, na platou oko spomenika Nikoli Tesli:

„Skidamo negativ sa spomenika Nikole Tesle da bi se poslao za Zagreb, gde se lije novi spomenik.“

Otisak Teslinog spomenika, čiji je autor Frane Kršinić, poslužiće za postavljanje tri spomenika u Hrvatskoj, i to u centru Zagreba, u Gospiću i u Teslinom rodnom selu Smiljanu. Uzimanje otiska dopustila su srpska Ministarstva kulture i nauke. Beograđani, međutim, nisu složni u stavu da li je država tako nešto trebalo da učini:

„On je zajednički za celu Jugoslaviju, tako da ja mislim da je to sasvim OK.“

„Zašto nisu pravili neki svoj?“

„Ako ga oni smatraju svojim građaninom, u redu je, što se mene tiče.“

„Ne treba uopšte da bude u Hrvatskoj. Šta će njima Nikola Tesla u Hrvatskoj?“

Ime čoveka koji je svojim delom promenio svet, danas u njegovoj domovini i zemlji njegovog porekla češće je tema političkih nego naučnih rasprava. Kustos beogradskog muzeja Nikole Tesle Zorica Civrić, uverena je da bi u obeležavanje godišnjice trebalo da budu uključeni ne samo Beograd i Zagreb, već i Vašington, kao što je nekada činjeno:

„I ranije, dok je postojala Jugoslavija, organizovana je velika godišnjica 1976. godine, zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama. Bez obzira što je Tesla jednog porekla, rođen u drugoj zemlji, a radio u trećoj, sve što je radio, posvetio je čovečanstvu i najavio taj globalizam, na njegov način. Zato bismo i 150. godišnjicu njegovog rođenja trebali obeležiti u dom duhu – zajednički. „

Vlada Srbije formirala je Odbor za obeležavanje jubileja. Na njegovom čelu je premijer Vojislav Koštunica, a u njemu su i mnogi ministri, kao i predsednik Akademije nauka i umetnosti Nikola Hajdin, direktor nacionalnog radija i televizije Aleksandar Tijanić, zagrebačko-ljubljanski mitropolit gospodin Jovan i drugi. Očigledno je reč o najvišim državnim, kulturnim i verskim predstavnicima, ali niko od njih u pripremi obeležavanja jubileja tu priliku nije doživeo kao mogućnost da se preko imena ovog naučnika približe dve susedne države. Zorica Civrić:

„Mislim da smo mi u jednom periodu opterećenja svim onim što se zbivalo u prošlosti i da nismo sposobni da nadvladamo svakodnevicu.“

Predstava beogradskog Narodnog pozorišta „Tesla ili prilagođavanje anđela“, Stevana Pešića, izvodi se dvanaest godina. Glumac Ljubivoje Tadić, koji u ovom delu igra Teslu, predlaže konkretan način da se jubilej učini zajedničkim srpsko-hrvatskim dobrom:

„Voleo bih da našu predstavu prikažemo i u Hrvatskoj.“

U ovom trenutku od toga nema ništa. Desetog jula svako na svoj način obeležice godišnjicu rođenja jednog od najvećih naučnih imena koje je svet ikada imao. Teslina veličina upravo je u tome sto je svojim delom daleko prevazišao uske nacionalne balkanske podle. On danas ne pripada samo Srbima ili Hrvatima. Ljubivoje Tadić:

„Nama ostaje ono što je važnije od svega, a to je njegovo delo i njegova misao o 21. veku. Tesla je predvideo i nažalost bio u pravu tvrdeći da taj vek i sam ljudski rod nije sazreo za veliko i dobro. Tako da mislim da bi trebalo, ako se razmišlja o Tesli, razmišljati o ljubavi, o stvaranju, o nadi, a ne o nekim stvarima koje su vezane za dnevne, političke ili nacionalne stvari.“
XS
SM
MD
LG