Dostupni linkovi

Više od hiljadu donatora organa


U Bosni i Hercegovini preko 600 pacijenata čeka na transplantaciju bubrega. Transplantacija i doniranje organa, smatraju ljekari, najbitnija su karika medicine u ovom vijeku. 21. vijek stoga je i nazvan zlatnim dobom transplantacije. Za tako zahtjevan vid pružanja zdravstvene zaštite, u Bosni i Hercegovini postoje i tehnološki i stručni uslovi. Nedavno je revitalizirana donorska mreža koja je osnovana još 2002. godine. Za nekoliko mjeseci kampanje potpisano je preko hiljadu kartica za doniranje organa nakon smrti.

Selma će biti jedan od donatora. Njen motiv bio je da pruži nadu za novi život:

„Ja sam zdravstveni radnik inače, tako da sam među prvima dobila karticu i potpisala. Jednostavno, moj motiv je bio da dajem nadu za novi život, znači da spašavam nečiji život time. A inače je to u skladu s mojim religijskim uvjerenjima. Različiti su motivi kod svih ljudi. Mislim da bi se na globalnom planu trebalo više da angažuju javne osobe.“

Zainteresovanost Bosanaca i Hercegovaca da daruju organe je velika, tvrdi predsjednica Donorske mreže BiH, doktorica Jasminka Mujkanović:

„Osamdeset posto građana - po nezvaničnim anketama, a svakodnevno ih činimo preko radiostanica, preko veb sajta - je zainteresovano i pristaje na takav vid humanosti, na takav vid zajedničke solidarnosti. Ja mislim da je problem bio i da je u nama koji se nismo toliko aktivirali da priuštimo informaciju našoj javnosti i građanima, ali to je opet imalo neko svoje drugo korjenje. Do sada nije ni bilo takvog stručnog kadra, tima, organizovanosti za sprovođenje jednog takvog procesa kao što je kadaverična transplantacija u našoj državi.“

Ljekar u Kliničko-bolničkom centru u Banjoj Luci Ivo Komljenović:

„U BiH ovo nije ništa novo. Već dugo godina vrše se vrlo uspješne transplantacije. Transplantacije su odavno bile vrlo uspješne u Sarajevu. Kasnije je Tuzla uzela primat u tome i prije godinu dana Tuzla je upravo proslavila 50-tu transplantaciju bubrega. Moram ponoviti da je to, uglavnom, transplantacija sa živih davalaca.“

Doniranje organa nakon smrti u svrhe transplantacije, ili kadeverična transplantacija, još uvijek se ne radi u Bosni i Hercegovini. Transplantacija i doniranje organa, podsjeća, koordinatorka za Kanton Sarajevo doktorica Halima Resić su nemogući bez edukacije stanovništva o tome koliko je ovakav vid medicine značajan:

„Mi smo prije mjesec dana ovdje prikazali jedan film pod nazivom ’Nada’, španskog profesora Rafaela Matesanza, baš u cilju informisanja javnoga mnijenja o tome, jer je Šapnija zemlja sa najvećim brojem doniranih organa, prva u Evropi, sa najvećim brojem kadaveričnih transplantacija. Mi imamo najmjeru sada da krenemo i po srednjim školama sa tim našim edukativnim, promotivnim materijalom da bi se što više građana uključilo u donorsku mrežu, a svakodnavno nam dolaze zainteresirani da potpišu donorsku karticu.“

Zahvaljujući transplantaciji, sačuvan je i produžen život velikom broju ljudi u svijetu. Najveći medicinski uspjesi danas su postignuti na polju presađivanja bubrega. Doktor Ivo Komljenović:

„Kada se organ dobije od moždano umrle osobe, dakle životne funkcije, posebno srca, moraju biti potpuno održane, a osoba je moždano mrtva. To je jedan dosta komplikovan i veliki problem i mora biti strogo zakonski regulisan.“

Doktorica Jasminka Mujkanović:

„Transplantacijski programi su u nacionalnim programima od priotriteta za jednu državu, tako da vam je to vrh pružanja zdravstvene zaštite stanovništvu jedne zemlje.“

Okvirni zakon koji bi omogućavao i kadeveričnu transplantaciju u Bosni i Hercegovini postoji. Donorska mreža radi na pravilnicima kojima bi ovakav vid medicinske zaštite dobio potpuni pravni okvir. Najveći broj pacijenata čeka na presađivanje bubrega, jetre, rožnjače i koštane srži.
XS
SM
MD
LG