Dostupni linkovi

logo-print

Politički pritisak na iračke vlasti


Od parlametnarnih izbora u Iraku protekla su skoro četiri mjeseca, a rivalske stranke tamošnjih šiita, sunita i Kurda još uvijek ne mogu postići sporazum o sastavu nove vlade. Proces dogovaranja dodatno je otežan sektaškim nasiljem u kojem svakodnevno ginu deseci civila. Uvažavajući teškoće koje prate pregovore, američka državna tajnica Condoleezza Rice otvoreno je izrazila nezadovoljstvo držanjem iračkih političara:

"Vrijeme je da se postigne sporazum o spornim pitanjima jer, nakon što je hrabro i unatoč prijetnjama terorista izašao na izbore, irački narod sada s pravom traži formiranje nove vlade."

Njen britanski kolega Jack Straw je bio još jasniji i poručio iračkim čelnicima da Washington i London očekuju da posao oko sastavljanja nove vlade bude okončan što je prije moguće. Novi premijer mora biti efikasan i sposoban za suradnju sa Zapadom, rekao je Straw:

"Amerikanci su izgubili više od 2,000 vojnika u Iraku, a mi, Britanci, više od 100. Ovdje je raspoređeno 140,000 stranih vojnika koji čuvaju mir, a Sjedinjene Države i Velika Britanija doznačili su milijarde dolara i stotine miliona funti za obnovu zemlje. Zato mislim da imamo pravo reći s kime bismo u novoj iračkoj vladi mogli, a s kime ne bismo mogli surađivati."

O tome da je formiranje nove iračke vlade vrlo važan prioritet za Washington i London svjedoči i činjenica da su Condoleezza Rice i Jack Straw prenoćili u Bagdadu i danas nastavili seriju razgovora s iračkim čelnicima. Kada se radi o posjetima stranih diplomata, to je od početka invazije na Irak, potez bez presedana jer zbog nesigurnosti u zemlji nijedan posjet stranih dužnosnika Bagdadu ne traje duže od nekoliko sati. O iračkim unutrašnjim pitanjima, Sjedinjene Države i Velika Britanija do sada su uvijek pregovarali posredstvom svojim ambasadora u Bagdadu. No, zastoj u izboru novog premijera i vlade, toliko je ozbiljan da su ministri vanjskih poslova dviju zemalja odlučili ostati u gradu sve dok ne osiguraju sporazum među iračkim političkim frakcijama.

Proteklih sedmica, najjače stanke iračkih Kurda i sunita zatražile su od najjače šiitske koalicije da odustane od nominacije Ibrahima al-Džafarija za premijera. Pozivima su se pridružili i neki šiitski čelnici. Odakle god da dolazi, protivljenje Džafarijevom imenovanju za premijera ima neke zajednice motive, kaze Kathleen Ridolfo, analitičarka Radija Slobodna Evropa:

“Čelnici iračkih Kurda kritiziraju al-Džafarija zbog njegova držanja u prijelaznoj vladi. Tvrde da nije bio dovoljno efikasan i da je pokušao monopolizirati vlast. Suniti imaju slične zamjerke, a najviše se odnose na aktivnosti ministarstava unutrašnjih poslova i obrane. Osobito oštro se zamjera ministarstvu policije za koje se tvrdi da vodi kampanju uništenja sunitskog stanovništva u Iraku."

Washington i London imaju dodatne razloge zbog kojih gube strpljenje s Dzafarijem. Vjeruje se da je on skloniji očuvanju islamske tradicije uređenja društva nego li njezinoj sekularizaciji, te da je jedan od njegovih najblizih suradnika radikalni šiitski vođa Muktada al-Sadr koji je do sada predvodio dva oruzna ustanka protiv američke okupacije.

Koliko god da je imenovanje Al-Dzafarija za premijera teško i za Iračane i za Zapad, pronalaženje osobe koja bi ga zamijenila na tom mjestu čini se još tezim. Ako se takav kandidat i pronađe, morat će ga predložiti šiitski savez koji ne odustaje od svog prava da kao pobjednik decembarskih izbora imenuje premijera i formira novu vladu.
XS
SM
MD
LG