Dostupni linkovi

logo-print

Sukob crkvenog i svjetovnog prava


Predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora dr Žarko Puhovski drži nedopustivim da nešto što je u sklopu procesa obrazovanja bude vezano uz privatno-pravne pogodbe s Crkvom, kao što je slučaj radnog odnosa vjeroučiteljice s otoka Krka kojoj je krčki biskup otkazao suradnju jer živi u izvanbračnoj zajednici:

„A to je nastalo nepametnom odlukom vlasti u devedesetim da se vjeronauk učini sastavnim dijelom redovnog nastavnog programa, čime se država našla u poteškoćama. Dakle, mi se vraćamo na to da su reciklirani komunisti a la Tuđman htjeli dobiti crkvenu podršku, i svi mi za to sada plaćamo.“

U isti red sukoba crkvenog i svjetovnog prava spada i nedavno otkazivanje suradnje prevoditeljici mise za gluhe na Hrvatskoj televiziji, kojoj je urednik religijskog programa otkazao – zbog razvoda braka, iako je riječ o javnoj televiziji koja podliježe svjetovnim zakonima. S dnevnog se reda ne skida ni polemika oko rada nedjeljom. Među protivnicima je najglasnija Crkva, a vlast joj se, kaže odvjetnik i pravni stručnjak Slobodan Budak, ne želi zamjeriti:

„Mislim da je tu vlast meka i da po svaku cijenu, pa i po cijenu odstupanja od principa da odnos mora biti jednak prema svima, odstupa u korist crkvenih institucija i zahtijeva Vatikana. Privilegira crkvene institucije, osobito katoličke, u Hrvatskoj.“

SDP-ova saborska zastupnica i bivša ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović:

„Nije dobro za Crkvu da se tako petlja sa vlašću i da je vlast na jedan tako besraman način iskorištava. To je nešto što je nedopustivo, to je nešto zbog čega negoduju sami vjernici. To udaljava ljude od Crkve. Naravno da je tu odgovornost prije svega države, ali jednako tako ni Crkva ne treba pristati na takav status, pa čak ni na jedan takav poseban, povlašten status u odnosu na druge vjerske zajednice.“

Teologinja Anna Maria Grünfelder kaže da ovlasti Katoličke crkve u Hrvatskoj daleko nadilaze ovlasti crkve u drugim, tradicionalno katoličkim, europskim zemljama, te podsjeća da ih je Tuđmanova vlast dala u Ugovoru s Vatikanom iz zahvalnosti:

„Pregovori su tekli u apsolutnoj tajnosti i nitko nije imao mogućnost čuti, niti vidjeti što se događa, što vjerojatno nije bilo sasvim slučajno. Javnost je uskraćena za mogućnost da reagira i da ukaže na moguće sukobe koji iz tog Ugovora proizlaze i za koje ovo društvo nema potrebne mehanizme da ih riješi.“

Predsjednik saborskog odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, HDZ-ov zastupnik Dražen Bošnjaković ne misli da Katolička crkva u Hrvatskoj ima previše ovlasti:

„Mislim da to nije tako, mislim da nema nekakvog miješanja i da nema nekakvog utjecaja. Od 1990. godine, kad smo ušli u tranziciju, sve zakone koje smo donosili, donosili smo po nekakvom ugledu na razvijene demokracije. Negdje je to ispalo bolje. Negdje je to ispalo bolje, negdje lošije, ali mislim da je to na jednom sasvim solidnom temelju.“

Velik dio pravnih eksperata smatra pak da su međunarodni ugovori, potpisani između Hrvatske i Vatikana zreli za procjenu ustavnosti, jer u praksi često rezultiraju narušavanjem ustavom zajamčenih građanskih prava. Dr Grünfelder upozorava, međutim, da to neće ići lako, jer je potrebna suglasnost obiju strana:

„Ja mislim da, sasvim sigurno, Sveta stolica neće pristati na reviziju tih ugovora.“

Predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora dr Žarko Puhovski:

„Sada se, naravno, svi toga sjete, nakon deset ili ne znam koliko godina zakašnjenja. Ali ja mislim da se stvar može riješiti tako da netko traži pravorijek Ustavnog suda koji bi jasno rekao da su neka ustavna jamstva jača od svake pogodbe, pa čak i ako je ona dio međunarodnog pravnog uređenja, jer ljudska prava su iznad svakog, pa i međunarodnog prava.“
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

XS
SM
MD
LG