Dostupni linkovi

Podaci o stanju na sveučilištima namješteni?


Jedan sveučilišni nastavnik na svakih dvadeset studenata, dakle ukupno 8.000 sveučilišnih nastavnika u Hrvatskoj i preko četiri posto izdvajanja iz društvenog bruto proizvoda za obrazovanje i znanost, to su podaci s kojima su hrvatski pregovarači izašli pred pregovarače Evropske unije, a za koje je ministar znanosti u prošloj vladi lijevog centra i član hrvatskog pregovaračkog tima Gvozden Flego rekao da su prenapuhani.

Fleginu izjavu odmah su krenuli opovrgavati svi redom – od glavnog hrvatskog pregovarača Vladimira Drobnjaka do voditelja pregovaračkog tima za znanost i obrazovanje, riječkog sveučilišnog profesora Pere Lučina. Svio podaci koje smo mi prezentirali, podaci su Državnog zavoda za statistiku i Ministarstva znanosti i obrazovanja, kazao
je Lučin na posebnoj konferenciji za novinare na tu temu:

„Ni na kraj pameti nam nije bilo da nešto uljepšavamo, uveličavamo ili umanjujemo. Posebice nam nije bilo na kraj pameti da se igramo sa pregovorima i ugledom Hrvatske.“

Lučin tvrdi i da su ukupni izdaci za znanost i obrazovanje gotovo 4,6 posto društvenog bruto proizvoda, a ne ispod četiri posto, kako tvrdi Flego:

„Profesor Flego je sve znao i sve prezentirao, i uopće mi nije jasno koje poruke sada želi poslati, osim ako se ne radi o dnevnopolitičkom stjecanju poena, uz žrtvu pregovora hrvatske sa Evropskom unijom.“

Profesor Flego u izjavi za Radio Slobodna Evropa ostaje pri svojim upozorenjima:

„Evropa je tražila javno financiranje (public funding), i to je evropska kategorija, da bi se mjerila zainteresiranost države za financiranje obrazovanja. Odjednom se sada pojavljuje podatak da u financiranju obrazovanja sudjeluju privatni fondovi, sa nespecificiranim iznosom i nešto što se naziva – vlastita sredstva visokih učilišta, u iznosu od 800 milijuna, koja su uglavnom, ili daleko najvećim dijelom rezultat ubiranja školarina, dakle privatnog ko-financiranja visokog obrazovanja. Stoga se bojim da je taj podatak na neki način umanjio značaj onoga što smo iznosili u Brislu.“

Podjednako tako, Flego upozorava da brojka od 8.000 visokoškolskih nastavnika nije točna, jer su u nju uključeni asistenti i znanstveni novaci:

„Koji, po mom razumijevanju, nigdje u svijetu nisu računati kao nastavnici, nego su računati kao suradnici u nastavi. To je tako u svijetu, ali tako je i u Hrvatskoj. Kada pogledate Zakon o znanstveno-istraživačkoj djelatnosti i visokom obrazovanju, postoji cijelo jedno poglavlje koje govori o nastavnicima i suradnicima i razlikuje ih, kako po kvalifikacijama, tako i po njihovim obavezama. Osim toga, novaci ili suradnici niti drže ispit, niti evidentiraju kolege svojim potpisima.“

Flego se nada da ovaj prijepor neće usporiti hrvatske pregovore, ali se također nada da će pomoći da se ustanovi pravo stanje stvari:

„Jer, tek kada se ustanovi pravo stanje stvari, tada može na adekvatan način planirati ono što će ubuduće raditi. Ovo relativno gorko iskustvo bi moglo, a možda i trebalo poslužiti ostalim pregovaračkim timovima da svom poslu pristupe potpuno otvoreno i bez ikakvih uljepšavanja. Što više budemo uljepšavali stanje stvari, to ćemo imati manje mogućnosti za korištenje pristupnih fondova i imat ćemo kraće vrijeme kao vrijeme prilagođavanja našeg sustava Evropi.“

Dodajmo ovdje da je predsjednik Mesić kazao kako je do ovog razmimoilaženja došlo zbog korištenja različitih metodologija, ali da ovaj slučaj ne može usporiti ili ugroziti proces hrvatskog pregovaranja o članstvu u Evropskoj uniji.
XS
SM
MD
LG