Dostupni linkovi

logo-print

Pozorište ne vjeruje u misteriju nacije


Upravnik Beogradskog dramskog pozorišta, reditelj predstave „Mala trilogija smrti“ Nebojša Bradić, koja je tekuće pozorišne sezone bila i na repertoaru Crnogorskog narodnog pozorišta, za naš program kaže da osim sa CNP-om, Beogradsko dramsko ima izvanrednu saradnju i sa Kraljevskim pozorištem sa Cetinja. Pozorište nema javnu dužnost da se bavi bilo kakvom vrstom političkog «papagajstva» državne ili nacionalne opcije, ocjenjuje Bradić, odgovarajući na naše pitanje da li bi ta saradnja mogla biti ugrožena ukoliko se na referendumu Crna Gora opredjeli za nezavisnost, a imajući u vidu odnos zvanične Srbije prema takvoj mogućnosti:

„Ja verujem da kultura i pozorišna umetnost u našim vremenima pokušava da se trajno oslobodni društvene ili verske stege i discipline. Pozorište ne veruje u misteriju političkih partija ili nacije. Ono ne želi da se podredi nikakvim principima takozvane tendenciozne umetnosti. Ta otvorenost koja je u sklopu savremenog otvorenog društva u temelju pozorišta i slobode je nešto što je princip iza koga mi stojimo.“

Sa druge strane, upravnik Beogradskog dramskog ne spori da je svaka saradnja, pa i u oblasti kulture, uslovljena određenim odlukama ili podrškama javnih vlasti. Međutim, prema Bradićevom sudu, čak i da ta podrška izostane u određenom trenutku umjetnost će sama uspjeti da se izbori sa tim iz mnogo razloga:

„Čak i da te odluke ne budu podsticajne za dalju saradnju, ja sam uveren da će naša umetnost naći načina da se probije do naše publike u sredinama koje razumeju našu kulturu, naš jezik, naše pozorište mnogo lakše i brže nego u nekim drugim sredinama koje to prepoznaju ili ne prepoznaju. Uostalom, dosadašnja saradnja i iskustva sa pozorištima iz Crne Gore, ali i sa pozorištima iz Bosne, Hrvatske i Slovenije podržavaju ova moja uverenja.“

Osim toga, naši sagovornici smatraju da su se i okolnosti promijenile. Naime, institucionalni, nikad i pojedinačni prekidi saradnje umjetnika na prostorima nekadašnje Jugoslavije, ranije su bili uslovljeni drugačijim, to jest, ratnim okolnostima. Sada je svaka priča o naglim prekidima razmjene i komunikacije samo politički motivisana za širenje straha, ocjenjuje direktor Kulturno informativnog centra „Budo Tomović“, poznati režiser Branko Baletić:

„To je, ustvari, teza onih koji ne prihvataju uopšte mogućnost održavanja referenduma bez obzira na njegov ishod. To je teza sejanja straha i mislim da je to iracionalno. Doduše, ovde su se i dešavale mnoge iracionalne stvari, ali to je nemoguće."

Godinama su na crnogorskim ljetnjim festivalima, prije svega Budva -Grad teatar, Dječijeg pozorišta u Kotoru ili Hercegnovski Filmski Festival, gotovo dominirale produkcije iz Srbije. Posebno je karakteristična situacija sa Hercegnovskim filmskim festivalom, nekada Jugoslovenskim, koji je bio i koncipiran kao festival takozvanog domaćeg filma.Herceg -fest je nakon raspada posljednje Jugoslavije kao odrednicu uzeo ime grada, a dugogodišnji umjetnički direktor festivala Zoran Živković kaže da je njihova intencija u posljednjih nekoliko godina da taj filmski festival dobije regionalno obilježje. Što se ovogodišnje koncepcije tiče u svijetlu mogućeg ishoda referenduma u korist nezavisnosti, ne vjeruje da to može imati uticaja. I ove godine će, prema Živkovićevim riječima, biti najviše filmova iz Srbije:

„S obzirom na veoma bogatu produkciju ove godine u Srbije očekuje se da će preko osamnaest filmova biti završeno do početka festivala, a mi obično prikazujemo u zvaničnoj konkurenciji deset filoma, tako da ćemo imenovati selektora i najverovatnije ćemo izabrati deset do dvanaest filmova. Na žalost, iz Crne Gore ove godine nije snimljen nijedan film za razliku od prošle godine kada smo imali dva filma.“

Uostalom, kako kaže Branko Baletić, problem nije u obimu kulturne saradnje između Srbije i Crne Gore, već u odnosu političkih elita prema značaju kulture u sopstvenoj sredini, a taj odnos je isti u obje države.I eventualni prekid saradnje, ukoliko bi Crna Gora postala nezavisna, mogao bi biti samo trenutan:

„I to opet pada na teret eliti i u jednoj i u drugoj državi. Ja pretpostavljam da će se sticanjem nezavisnosti Crne Gore pokrenuti nešto i u Srbiji. To su ti „potoci rasola“ koji bi mogli 21.maja da krenu kroz Crnu Goru, pa i prema Srbiji, mogu doneti ono što ja zovem nekom vrstom „new deal“-a, punom i velikom promenom, a u centru tih promena, nadam se da bi mogla biti i promena odnosa u ovim sredimama, odnosa prema kulturi.“
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

XS
SM
MD
LG