Dostupni linkovi

logo-print

Crna Gora ima pravo na referendum


U prvom izdanju emisije "Crna Gora - kako je vide susjedi", razgovarali smo sa profesorom Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Zdravkom Grebom.

RSE: Koliko je referendum u Crnoj Gori regionalno značajan? Da li bi se proces dezintegracije ovog dijela Balkana time završio?

GREBO: Da li je to proces dezintegracije nečega što se zove zapadni Balkan ili Balkan ili bivša Jugoslavija ili jugoistočna Evropa, zaista ne znam. Svi skupa znamo da ćemo imati teško pitanje sa Kosovom. Nisam baš sasvim siguran kako stojimo sa Makedonijom. Načelno, Crna Gora ima pravo na ovaj referendum. Građani Crne Gore imaju pravo da kao sve bivše jugoslovenske republike odluče o svojoj političkoj budućnosti. U tom smislu nemam nikakvu sumnju da je taj posljednji, ili pretposljednji, čin razgradnje bivše nam države jednostavno neminovan.

RSE: Dio Bošnjaka iz srbijanskog dijela Sandžaka poziva Bošnjake u Crnoj Gori da glasaju za zajedničku državu. Iz Sarajeva se tim povodom do sada niko nije oglašavao. Da li je u pitanju želja Sarajeva da ostane neutralno po pitanju crnogorskog referenduma i po pitanju izjašnjavanja Bošnjaka u Crnoj Gori?

GREBO: To pitanje postavlja čitav niz mnogo težih pitanja. Ne znam ko su bošnjačke elite u Sandžaku koje sugeriraju ovakav odgovor na referendumsko pitanje. Nisam baš blizak ni političkim elitama u Sarajevu. Pitanje glasi - ko su Bošnjaci u Sandžaku? Bošnjaci u Bosni su valjda državljani Bosne i Hercegovine. Bošnjaci u cijelom Sandžaku su državljani tih država. Nisam baš siguran da neko iz Sarajeva ima neki pretjerani interes da ti ljudi odluče u ovom ili onom pravcu. Nisam baš siguran da neka diplomatska mudrost nagoni sarajevske elite da po tom pitanju ostanu neutralni. Suština je kako će ti ljudi, koji jesu državljani tih država, odlučiti o svojoj vlastitoj sudbini.

RSE: Ukoliko kao proizvod crnogorske nezavisnosti i Srbija postane nezavisna, može li to podstaći aspiracije Beograda prema Republici Srpskoj?

GREBO: Naravno da može. Već smo čuli tu vrstu trgovine, ali ne toliko oko nezavisnosti Crne Gore, koliko oko nezavisnosti Kosova. Ako Kosovo postane nezavisno, onda zašto ne i Republika Srpska koja bi se onda pripojila Srbiji, pošto ne znam šta će ostati nakon crnogorskog referenduma. Kao politička poruka, ili kao politička ucjena, to postoji. Glasno smo te prijetnje već čuli. Mislim da to nije realno. Nisam sretan ustavnom konstitucijom države u kojoj živim, koja se sastoji iz dva 'frankenštajnska' elementa koji se zovu entiteti. Mislim da dugoročno i međunarodna zajednica, a na neki način postepeno i građani Bosne i Hercegovine, znaju da je takva trgovina nemoguća. U krajnjoj liniji na ovim prostorima je sve moguće, ali mislim da trgovina Crna Gora ili Kosovo za Republiku Srpsku neće imati nikakvu međunarodnu podršku koja je u ovom trenutku bitna. Svako od nas mora i dalje teško da radi ne bi li ustrojio svoju vlastiti državu kako valja.

RSE: Kako komentarišete činjenicu da u slučaju razdvajanja Srbija nasljeđuje sva međunarodna prava, ali i obaveze, zajedničke države, pa i obaveze koje mogu proisteći iz sudskog postupka pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu po tužbi Bosne i Hercegovine protiv SRJ za genocid? Ima li tu neke pravde?

GREBO: Bilo bi praktičnije da sam ja vama postavio to pitanje. Zaista ne znam. Jedna država koja se zvala Jugoslavija, pa se poslije zvala Državna zajednica Srbija i Crna Gora je pretendovala na državni kontinuitet. Ne bih želio ljutiti nikoga. Ako se vi rastanete, ne znam zašto bi samo Srbija plaćala taj dug, ako ga uopšte bude i bilo. Ne znam zašto bi secesija Crne Gore taj dio države amnestirala od odgovornosti. Mislim da svi građani Srbije nisu apsolutno odgovorni za ono što je učinjeno kao agresija i pokušaj genocida u Bosni i Hercegovini. Nemam odgovora. To morate pitati građane Srbije i Crne Gore.

RSE: Vjerujete li da se Ratko Mladić uskoro može naći u Hagu kao posljedica želje Srbije da pojača svoju poziciju u finalu raspleta srpsko-crnogorskih državnih odnosa? Moje pitanje je podstaknuto nedavnom izjavom Vuka Draškovića koji je rekao da vjeruje da će crnogorski referendum propasti ukoliko Ratko Mladić bude izručen Hagu jer će tada međunarodna zajednica dati podršku državnoj zajednici.

GREBO: Do sada smo se naslušali raznih podataka o tome gdje je Ratko Mladić, da li smo ga locirali ili ne. To traje već deset godina. Mislim da je to apsolutna farsa. Ta priča je besmislena. Radi se o tome da li će stvarna i iskrena želja onih ljudi koji su dužni da svog ratnog zločinca isporuče tamo gdje mu je i mjesto konačno dobiti svoj epilog. Vezivanje hapšenja Ratka Mladića i Radovana Karadžića za neke političke ishode u ovom trenutku je apsolutno neozbiljno. Ratka Mladića, bez obzira na sve konsekvence, valja isporučiti što prije. Očigledno da za to ne postoji ni spremnost, niti javna podrška. To što je Vuk Drašković rekao je potpuna besmislica.
  • 16x9 Image

    Slavica Brajović

    Za Radio Slobodna Evropa radi od početka 1997. godine, a na mjestu šefa podgoričkog biroa je od juna 2000., kad je startovala i polusatna emisija Radija Slobodna Evropa o događajima u Crnoj Gori.

XS
SM
MD
LG