I dok se u Međunarodnom sudu pravde u Hagu nastavlja izlaganje odbrane po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore zbog kršenja Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, u Banjoj Luci poslanici Narodne skupštine zauzimaju svoj stav o ovom pitanju. Ponovo stavljanje ove tužbe na dnevni red entitetskog parlamenta, prema mišljenju potpredsjednika Narodne skupštine Tomislava Tomljanovića, člana Nove hrvatske inicijative, samo je uvod u predizbornu kapanju u RS-u:
„Po našem, današnja rasprava je totalno suvišna. Apsurdno je razmatrati nešto što je već ovako u poodmakloj fazi. Međutim, s druge strane, ova diskusija i tužba govore o cjelokupnoj današnjoj paradoksalnoj situaciji u BiH i govori o činjenici da i dan-danas u BiH se vozimo na tri paralelna kolosjeka.“
Ovo je četvrti put da se pitanje tužbe Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore stavlja na dnevni red parlamenta manjeg bh. entiteta.
Parlament RS u oktobru 1999. godine dvotrećinskom većinom osporio je tužbu proglasivši je štetnom po vitalne nacionalne interese RS-a. Krajem januara 2002. godine parlament je odbio prijedlog da se u budžet institucija Bosne i Hercegovine izdvoje sredstva za finansiranje tužbe, a u oktobru 2003. godine usvojena je deklaracija kojom je ova tužba ocijenjena nelegalnom i nelegitimnom.
Ma kakva bila današnja odluka poslanika u Banjoj Luci, to neće imati uticaja na sud u Hagu, smatra Tomljanović:
„Mi smo istaknuli da su stvari propuštene uraditi poslije Dejtona na ovu temu, dakle međunarodna akta koje je tadašnja BiH tada potpisala verificirati na novom predsjedništvu nakon Dejtona. To je propušteno i sada je u ovoj fazi u kojoj jeste i možda je najpravičnije da sačekamo odluku suda, koja će biti konačna arbitražna odluka za ovo pitanje.“
Član Predsjedništva BiH Borislav Paravac, koji se na početku sjednice obratio poslanicima, ocijenio je da bi dalje vođenje postupka moglo imati za posljedicu polarizaciju odnosa između srpskog i bošnjačkog naroda u BiH. On je naglasio da bi najbolje bilo da se ovo pitanje riješi diplomatskim putem u cilju pomirenja zemalja u regionu:
„Normalno da je tužba jedna velika prepreka tom pomirenju i ono sve što se u posljednje vrijeme dešava još više vrši polarizaciju unutar naroda u BiH. Prednost dajem da se ovaj problem mora isključivo rješavati diplomatskim putem.“
I premijer RS-a Milorad Dodik mišljenja je da bi loš ishod tužbe za Srbiju i Crnu Goru moga proizvesti posljedice u Bosni i Hercegovini:
„Imamo situaciju da će ovo značajno usložiti probleme među ljudima u BiH. Mislim da su oni koji su podnijeli tu tužbu morali o tome da vode računa. Ja sam protiv te tužbe.“
Tarik Sadović, šef poslaničkog kluba Stranke demokratske akcije, međutim smatra da se radi samo o pokušaju politizaciji ovog pitanja:
„Jedan pokušaj da se, eto, pred narodom pokaže kako njihovi narodni predstavnici vode računa o tome, a ustvari ne vode računa, niti mogu voditi računa, niti posljedice ove rasprave mogu proizvesti bilo kakav pravni, pa čak ni politički utjecaj na sud u kojem sjede predstavnici raznih zemalja iz cijelog svijeta.“
Na pitanje kakvog će uticaja na odluku Suda pravde u Hagu imati današnje izjašnjavanje poslanika, naši sagovornici kažu. Milorad Dodik:
„Oni će pojasniti samo situaciju. I mislim da nije irelevantno ako jedan paralament u BiH ima svoj stav o nečemu što je predmet međunarodne pažnje. I oni koji ovo na neki način posmatraju, sigurno će imati svoje viđenje o tome.“
Borislav Paravac:
„Imaće to na neki način svog odjeka. Prate se, praktično, sva kretanja, jer bez obzira kakva bude odluka Međunarodnog suda pravde, imaće određene posljedice - i teške posljedice. Zato dajem prednost ovom diplomatskom rješenju. Time bismo razriješili pitanje i muke koju će imati Međunarodni sud pravde.“
„Po našem, današnja rasprava je totalno suvišna. Apsurdno je razmatrati nešto što je već ovako u poodmakloj fazi. Međutim, s druge strane, ova diskusija i tužba govore o cjelokupnoj današnjoj paradoksalnoj situaciji u BiH i govori o činjenici da i dan-danas u BiH se vozimo na tri paralelna kolosjeka.“
Ovo je četvrti put da se pitanje tužbe Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore stavlja na dnevni red parlamenta manjeg bh. entiteta.
Parlament RS u oktobru 1999. godine dvotrećinskom većinom osporio je tužbu proglasivši je štetnom po vitalne nacionalne interese RS-a. Krajem januara 2002. godine parlament je odbio prijedlog da se u budžet institucija Bosne i Hercegovine izdvoje sredstva za finansiranje tužbe, a u oktobru 2003. godine usvojena je deklaracija kojom je ova tužba ocijenjena nelegalnom i nelegitimnom.
Ma kakva bila današnja odluka poslanika u Banjoj Luci, to neće imati uticaja na sud u Hagu, smatra Tomljanović:
„Mi smo istaknuli da su stvari propuštene uraditi poslije Dejtona na ovu temu, dakle međunarodna akta koje je tadašnja BiH tada potpisala verificirati na novom predsjedništvu nakon Dejtona. To je propušteno i sada je u ovoj fazi u kojoj jeste i možda je najpravičnije da sačekamo odluku suda, koja će biti konačna arbitražna odluka za ovo pitanje.“
Član Predsjedništva BiH Borislav Paravac, koji se na početku sjednice obratio poslanicima, ocijenio je da bi dalje vođenje postupka moglo imati za posljedicu polarizaciju odnosa između srpskog i bošnjačkog naroda u BiH. On je naglasio da bi najbolje bilo da se ovo pitanje riješi diplomatskim putem u cilju pomirenja zemalja u regionu:
„Normalno da je tužba jedna velika prepreka tom pomirenju i ono sve što se u posljednje vrijeme dešava još više vrši polarizaciju unutar naroda u BiH. Prednost dajem da se ovaj problem mora isključivo rješavati diplomatskim putem.“
I premijer RS-a Milorad Dodik mišljenja je da bi loš ishod tužbe za Srbiju i Crnu Goru moga proizvesti posljedice u Bosni i Hercegovini:
„Imamo situaciju da će ovo značajno usložiti probleme među ljudima u BiH. Mislim da su oni koji su podnijeli tu tužbu morali o tome da vode računa. Ja sam protiv te tužbe.“
Tarik Sadović, šef poslaničkog kluba Stranke demokratske akcije, međutim smatra da se radi samo o pokušaju politizaciji ovog pitanja:
„Jedan pokušaj da se, eto, pred narodom pokaže kako njihovi narodni predstavnici vode računa o tome, a ustvari ne vode računa, niti mogu voditi računa, niti posljedice ove rasprave mogu proizvesti bilo kakav pravni, pa čak ni politički utjecaj na sud u kojem sjede predstavnici raznih zemalja iz cijelog svijeta.“
Na pitanje kakvog će uticaja na odluku Suda pravde u Hagu imati današnje izjašnjavanje poslanika, naši sagovornici kažu. Milorad Dodik:
„Oni će pojasniti samo situaciju. I mislim da nije irelevantno ako jedan paralament u BiH ima svoj stav o nečemu što je predmet međunarodne pažnje. I oni koji ovo na neki način posmatraju, sigurno će imati svoje viđenje o tome.“
Borislav Paravac:
„Imaće to na neki način svog odjeka. Prate se, praktično, sva kretanja, jer bez obzira kakva bude odluka Međunarodnog suda pravde, imaće određene posljedice - i teške posljedice. Zato dajem prednost ovom diplomatskom rješenju. Time bismo razriješili pitanje i muke koju će imati Međunarodni sud pravde.“
