Dostupni linkovi

logo-print

Konstitutivni kanali i televizije


Zakon o Javnom radiotelevizijskom sistemu i servisu jedan je od uslova za otpočinjanje pregovora o stabilizaciji i pridruživanju BiH Evropskoj uniji, ali o tome još uvijek nema dogovora. Zahtjev za uvođenjem tri kanala na jezicima konstitutivnih naroda nije prihvaćen u Parlamentu BiH, a prema usvojenom zakonu, državna televizija uspostavljena je kao servis svih građana.

Iako međunarodna zajednica i Evropska komisija insistiraju da entitetski zakoni o RTV servisima budu usklađeni sa državnim, predstavnici hrvatskog naroda ponovili su zahtjev za uvođenjem kanala na hrvatskom jeziku.
Predsjednik Kluba Hrvata u Domu naroda federalnog Parlamenta Mato Franičević ponuđeni zakon, koji predviđa postojanje jedne državne i dvije entitetske televizije bez nacionalnih kanala, smatra destruktivnim za hrvatski nacionalni interes:

„Prirodno je pravo svakog naroda na obrazovanje na vlastitom jeziku, na svoju kulturu, svoje posebnosti, svoja neka obilježja, sve ono što ga razlikuje od drugih naroda. Hrvatski narod, a vjerujem i ostali narodi koji žive u BiH, pa i u Federciji BiH, su zainteresirani da im se takva prava ne uskraćuju. Ja opsulotno cijenim sve stavove Europske komisije, svih međunarodnih organizacija kojima nam žele pomoći da se približimo, bar u standardima nekim, zapadnoeuropskim normama, međutim i oni moraju cijeniti naše želje, interese, htijenja da zaštitimo vlastiti kulturni i nacionalni identitet. Ovdje nije riječ samo o potrebi da se ima najmoćniji javni medij, kao što je televizija. Postoji potreba da se na jednom takvom javnom mediju može hrvatski narod prepoznavati.“

Jasenko Tufekčić, delegat Doma naroda parlamenta Federacije, kaže da Bosni i Hercegovini danas više nedostaju profesionalni nego nacionalni mediji:

„Više je tu stvar profesionalizma ljudi koji rade u tim kućama, odnosa prema cjelokupnom životu i načinu sagledavanja kakav bi, po nekim i mojim procjenama, trebao da bude medij - neopterećen politikom i svim onim što oni govore, ali čini mi se da mi danas takve medije nemamo.“

Uvođenje nacionalnih kanala na javnim emiterima, za BiH bi značilo dalju podjelu medijskog prostora, ali i bh. društva, mišljenja je delegat Miro Lazović:

„RTV servis bi trebao imati jednu integrirajuću ulogu u afirmaciji zajedničkih vrijednosti bh. društva, a ne da se formiranjem nacionalnih kanala dalje fragmentira medijski prostor, koji bi doprinio da se te podjele očituju u svim drugim sferama bh. društva.“

S druge strane, ministar kulture i sporta Federacije Gavrilo Grahovac potpuno legitimnim smatra zahtjev za uvođenjem posebnog kanala na hrvatskom jeziku na TV Federacije BiH:

„Ako postoji RTV RS, koja je nacionalna televizija RS-a, onda je potpuno legitimna inicijativa i pitanje koje postavlja hrvatski narod u BiH: zašto i oni nemaju takva ista prava u ovoj oblasti? I ako ćemo govoriti o jednakopravnosti svih naroda, onda bih volio i da u RS također, odnosno na RTV RS vidim dnevnike na hrvatskome jeziku. Imate li toga? Nemate toga. Kako se to dozvoljava? I niko o tome ne govori.“

Koliko je politika daleko od stvarnih potreba i interesa onih koji žive u ovoj zemlji govore građani zapadnog dijela Mostara sa većinskim hrvatskim stanovništvom. Odgovarajući na pitanje da li su za uvođenje kanala na hrvatskom jeziku, političarima su poručili:

„Ma nek se ljudi okrenu pravim problemima. Pusti televizije i kanale.“

„Mislim da nije ugrožen hrvatski narod. A to što treba imati kanale na svom jeziku - mislim da je Bosni i Hercegovini potrebna jedna televizija, ali kvalitetna televizija. Ovo što sad imamo, to je slabo. Ali mislim da bismo trebali svi uraditi da imamo jednu televiziju.“

„Zahtjevi za trećim kanalom - mislim da uopće nije pitanje hoćemo li imati tri nacionalna kanala. U pitanju je koliko mi uopće u BiH imamo kvalitetan program kada je u pitanju Federalna televizija, ali i BH1.“

„Ja mislim da treba jedan kanal. Mislim da nema potrebe za tim glupostima koje će samo produbljivati jaz.“
Direktor Javnog RTV servisa BiH Drago Marić kaže da je sasvim jasno da zakoni o entitetskim RTV moraju biti usklađeni sa državnim i da o tome više nema rasprave:

„Što se tiče ovih novih inicijativa, želim reći da se radi o kompletnom zakonskom paketu, dakle dva zakona na državnoj i pod jedan zakon na entitetskim razinama. Ova prva razina je apsolvirana u parlamentarnoj proceduri i mislim da je vrlo teško vršiti neke korekcije a de se ne dira u te zakone, što više nije moguće.“

Marić naglašava da je uvođenje novih kanala na Federalnoj TV finansijski neodrživo, te da za to ne postoji ni razlog, jer su na državnoj, BH Televiziji zastupljeni jezici svih naroda:

„Mi nemamo nacionalne programe, nemamo ni nacionalne redakcije, ali imamo kadrovsku strukturu koja je adekvatna nacionalnoj zastupljenosti u BiH i naši novinari govore svojim maternjim jezikom.“

Iz Evropske komisije upozoravaju da je Federalna TV dio sistema javnog emitovanja BiH koji mora biti ustrojen prema identičnim zakonima i finansijski održiv, što je i uslov za početak pregovora o stabilizaciji i pridruživanju. Portparol Komisije Frano Maroević kaže:

„Tražimo da se uspostavi sistem koji je funkcionalan, nezavisan i financijski održiv. To je nešto na čemu mi inzistiramo skoro šest godina. Ostvarivanje dodatnih kanala bi značilo dodatno otežavanje financijske situacije, jer to znači razvoj cijele mreže emitera putem cijele države, jer trenutno niti jedan od emitera ne pokriva teritoriju čitave BiH, nego dijelove teritorije, a neki dijelovi još uvijek nisu potpuno ni pokriveni, tako da bi to bilo osnivanje još tri li dva nova kanala na državnom nivou koji bi trebalo sve to pokriti, a da ne govorimo o entitetskim.“

Dok se političari nadmudruju o broju TV kanala i jezicima koji će se govoriti, a međunarodna zajednica upozorava na besmislenost tih rasprava, Bosni i Hercegovini ističe vrijeme da do kraja provede započete reforme i otpočne proces pridruživanja Evropskoj uniji.
XS
SM
MD
LG