Prema ispitivanju provedenom u Češkoj, Estoniji, Sloveniji, Bjelorusiji, Poljskoj, Slovačkoj, Bugarskoj, Ukrajini, Mađarskoj Rumunjskoj i Rusiji - četvrtina stanovništva priželjkuje povrat bivšeg komunističkog režima, druga četvrtina se izjasnila za demokraciju, a jedna trećina je ravnodušna prema sadašnjem režimu. Direktor instituta za politička istraživanja na škotskom sveučilištu, doktor Richard Rose, kaže:
„U zemljama u kojima se nekada živjelo relativno dobro, primjerice u Mađarskoj, ljudi imaju pozitivniji odnos prema komunizmu, nego na primjer u Poljskoj, ili čak u Sloveniji, koja je bila najbogatiji dio bivše Jugoslavije. Rumunjska, u kojoj je vladao despotski tiranski režim, logično se najnegativnije odnosi prema komunizmu. Jednako je i u Češkoj koja je bila okupirani 1968. Naravno, Rusija ima najpozitiviniji odnos prema prošlosti zbog činjenice da su oni bili komunističko carstvo.“
U Rusiji je 36 posto ispitanika za bivši režim, a 13 posto ih je sklono demokraciji. Uz Ruse, najnostalgičniji prema komunizmu su Bugari i Slovaci. Treba li se plašiti povratka na staro?
„Imate li ljude koji su odrasli uz stari sistem, oni su vidjeli promjene koje su nastajale, zemlja je postajala industrijski razvijenija, imali su besplatno školovanje, život je bio bolji, ne kao na Zapadu, ali ipak bolji. Naravno, pitanje je da li vam odgovara jednopartijski sistem sa tajnom policijom, poput Satisja koji je djelovao u Istočnoj Njemačkoj. Potom su, padom Berlinskog zida, komunistički aparačici jednostavno promijenili kaput, napustili Komunističku partije i rekli - mi smo samo političari, i nazvali su sebe socijaldemokratima. On mogu dobiti parlamentarne, predsjedničke izbore, jer nude ono što je popularno, nude socijalnu državu. Dakle, nemate komunističku partiju za koju glasate, uz neke izuzetke. No, vremena Sovjetskog Saveza se ne mogu vratiti, ne možete izvesti tenkove na ulice, ne možete izbrisati tržišnu ekonomiju a vratiti državne trgovine gdje se najbolja roba čuvala za funkcionere, ne možete ubijati ljude na granici. Apsurdno je uopće razmišljati o povratku na sistem koji je postojao prije 20 godina.“
Češka je jedina zemlja u kojoj je demokracija dobila većinu s 52 posto. No, i u toj zemlji komunisti imaju podršku gotovo 17 posto glasača. Naš sugovornik pojašnjava:
„Česi imaju razloga biti razočarani sa svojim političarima, i socijaldemokratima i desnom građanskom strankom. Ljudi naprosto nisu sigurni u to tko jest, a tko nije kriv. I zato, polovica glasova neopredijeljenih odlazi komunistima. Riječ je o prosvjedu – nije nam važno za koga ćemo glasati, samo želimo biti protiv njih. Uostalom, to smo vidjeli i u Njemačkoj, gdje je biračima naprosto bilo dosta Shchroedera.“
U zemljama u kojima su provedena istraživanja, do promjena režima je došlo tijekom devedesetih godina. Neke od njih danas su članice Evropske unije: Češka, Estonija, Slovenija, Poljska, Slovačka i Mađarska. Bugarska i Rumunjska bi trebale ući u Evropsku uniju 2007. godine.
„U zemljama u kojima se nekada živjelo relativno dobro, primjerice u Mađarskoj, ljudi imaju pozitivniji odnos prema komunizmu, nego na primjer u Poljskoj, ili čak u Sloveniji, koja je bila najbogatiji dio bivše Jugoslavije. Rumunjska, u kojoj je vladao despotski tiranski režim, logično se najnegativnije odnosi prema komunizmu. Jednako je i u Češkoj koja je bila okupirani 1968. Naravno, Rusija ima najpozitiviniji odnos prema prošlosti zbog činjenice da su oni bili komunističko carstvo.“
U Rusiji je 36 posto ispitanika za bivši režim, a 13 posto ih je sklono demokraciji. Uz Ruse, najnostalgičniji prema komunizmu su Bugari i Slovaci. Treba li se plašiti povratka na staro?
„Imate li ljude koji su odrasli uz stari sistem, oni su vidjeli promjene koje su nastajale, zemlja je postajala industrijski razvijenija, imali su besplatno školovanje, život je bio bolji, ne kao na Zapadu, ali ipak bolji. Naravno, pitanje je da li vam odgovara jednopartijski sistem sa tajnom policijom, poput Satisja koji je djelovao u Istočnoj Njemačkoj. Potom su, padom Berlinskog zida, komunistički aparačici jednostavno promijenili kaput, napustili Komunističku partije i rekli - mi smo samo političari, i nazvali su sebe socijaldemokratima. On mogu dobiti parlamentarne, predsjedničke izbore, jer nude ono što je popularno, nude socijalnu državu. Dakle, nemate komunističku partiju za koju glasate, uz neke izuzetke. No, vremena Sovjetskog Saveza se ne mogu vratiti, ne možete izvesti tenkove na ulice, ne možete izbrisati tržišnu ekonomiju a vratiti državne trgovine gdje se najbolja roba čuvala za funkcionere, ne možete ubijati ljude na granici. Apsurdno je uopće razmišljati o povratku na sistem koji je postojao prije 20 godina.“
Češka je jedina zemlja u kojoj je demokracija dobila većinu s 52 posto. No, i u toj zemlji komunisti imaju podršku gotovo 17 posto glasača. Naš sugovornik pojašnjava:
„Česi imaju razloga biti razočarani sa svojim političarima, i socijaldemokratima i desnom građanskom strankom. Ljudi naprosto nisu sigurni u to tko jest, a tko nije kriv. I zato, polovica glasova neopredijeljenih odlazi komunistima. Riječ je o prosvjedu – nije nam važno za koga ćemo glasati, samo želimo biti protiv njih. Uostalom, to smo vidjeli i u Njemačkoj, gdje je biračima naprosto bilo dosta Shchroedera.“
U zemljama u kojima su provedena istraživanja, do promjena režima je došlo tijekom devedesetih godina. Neke od njih danas su članice Evropske unije: Češka, Estonija, Slovenija, Poljska, Slovačka i Mađarska. Bugarska i Rumunjska bi trebale ući u Evropsku uniju 2007. godine.
