Dostupni linkovi

logo-print

Neretva se više ne pije...


Sanel KAJAN

Sportskim ribolovcima, uzgajivačima, skakačima u Neretvu i kajakašima život s Neretvom je svakodnevica. Međutim, kako kažu, ako se nastavi onečišćavanje Neretve i njenih obala, polako ali sigurno život rijeke će se ugasiti:

„Nekad sam pio Neretvu, i to na Carinskom pijesku. Ušao bih fino u plićak i lijepo se napio. Međutim, danas niko to ne može jer je Neretva mnogo zagađena, ne vodi se o njoj računa, kako ko stigne vrši zagađivanja, a sve je na vlastima da dovedu u red.“

„Dovoljno je samo vidjeti onu Radobolju. Svako drugi, treći dan kese i kese plove po njoj. Pa gdje će se to sačuvati?“

Ahmet Šemšić, sportski ribolovac i Blago Šunjić, uzgajivač ribe, govore:

„Ja nekad dođem ovdje, pogledam Neretvu, stisnem oči, pa se sjetim. Pa suze mi dođu na oči. I šta se radi s ovo jadne malo Neretve što nam je ostalo?“

„Mi kad pogledamo sada odavdje pa dole do brane, to nekada nije bilo papira, a kamoli nešto - papira! Sada prođite ovim poljem, nema busa gdje nema pola kamiona što se tiče flaša, kesa, prljavog materijala, da ne govorim svega onoga što ne ide na dobrobit ovoga stanovništva.“

Čišćenje obala i finansijska ulaganja u zaštitu Neretve su prijeko potrebna:

„Niko ne vodi brigu o tome. Zabrani se, počisti se, ono opet. Znači, to je sve do našega naroda, do svijesti ljudi.“

„Mislim da urgentno treba ekološki pokret oformiti ovdje na području svih ovih jezera da bi se očuvala na bilo koji način ekologija.“

Osim ekološkog osvještenja građana, formiranja eko-sekcija i, uz kontinuirano uređenje obala, neophodni su i pročišćivači otpadnih voda. Harun Pilav, član Kajakaškog kluba „Neretva“, i Elvis Redžić, član eko-sekcije Kluba skakača u vodu Mostar, kažu:

„Pod hitno trebali bi se ugraditi kolektori u rijeku Neretvu. To je projekat predviđen već od prije rata. E, sada, koliko to imaju naši građani i naši oci u gradskom vijeću da saslušaju, koliko imaju sluha za to, da se što prije poduzme nešto u vezi s tim pitanjem - da se očisti rijeka Neretva od kanalizacija.“

„Mi smo napravili projekat. Mi radimo na sanaciji kanalizacije ispod Starog mosta. Ako imalo sunce dođe, znači ako imalo otopli, a mi ne krenemo s radovima, znači zbog te kanalizacije neće niko moći prići dole na Neretvu - ispod simbola UNESCO-a.“

Mostarska kotlina u svom središnjem dijelu s istočne i zapadne strane ima 35 kanalizacionih otvora, koji bez ikakvih filtera direktno ulaze u rijeku Neretvu. Grad Mostar je prije nekoliko godina pokrenuo izradu studije sa Svjetskom bankom koja bi poslužila kao polazna osnova projektu rješenju problema kanalizacije Mostara. Žarko Markić, načelnik Odjela za urbanizam Mostara:

„Prva faza bi koštala oko 10,5 milona dolara. Sa Svjetskom bankom smo već u desetom mjesecu prošle godine potpisali ugovor, Svjetska banka daje bespovratno sredstva od 2,800.000 dolara, Grad Mostar i županija, odnosno ministarstvo vodoprivrede županijsko bi osigurali 3, 650.000 dolara. A Svjetska banka je obećala da će ona s drugim donatorima, oni već vode razgovore s vladom Italije i s vladom Španjolske, osigurati nedostatak od cirka 4 milona dolara, znači koliko nedostaje do tih 10,5 milona dolara.“

Dosadašnje studije pokazale su da Neretva spada u tzv. drugu kategoriju voda, namijenjenu za kupanje ali ne za i piće. Najnovija istraživanja pokazala su, nažalost, da Neretva sada spada u treću i čak četvrtu kategoriju voda.
XS
SM
MD
LG