Nikakvih promjena u statusu vlasnika koji nijesu građani, odnosno, državljani Crne Gore, neće biti ukoliko nakon referenduma Crna Gora postane nezavisna država. Sa pravnog aspekta, svi stranci su prema Zakonu o stranim ulaganjima potpuno izjednačeni sa domaćim stanovništvom. Nikakva bojazan ne postoji ni za građane, odnosno, državljane Srbije koji posjeduju nekretnine u Crnoj Gori. Saša Dedeić, vlasnik i direktor Agencije za promet nekretnina "Interšpar" smatra da nikakvih promjena ne može biti, prije svega zbog obaveze Crne Gore da se pridržava međunarodnog zakonodavstva:
"Svi naši zakoni moraju biti u skladu sa evropskim zakonodavstvom, te prema tome, bio bi nonsens ako bi na bilo koji način, u bilo kom pravnom segmentu, povrijedili vlasništvo nad nekretninom bilo koga. Ne postoji razlog za strahovanje da će se desiti bilo što ako referendum bude prošao sa većinom za samostalnu Crnu Goru. Bilo kao samostalna ili u zajednici sa Srbijom, Zakon o nekretninama i vlasnistvu se mora usaglašavati sa evropskim pravnim tokovima i zakonima."
RFE: Kakav je pravni status državljana Srbije kao vlasnika nekretnina? Da li postoje bilo kakve razlike u tretmanu građana Crne Gore, Srbije i ostalih država?
DEDEIĆ: Ne. Kao diplomirani pravnik, odgovorno tvrdim da su sa aspekta vlasništva nad nekretninama, državljani Srbije i ostalih država u svemu izjednačeni sa građanima Crne Gore. Takse su jedino veće za one vlasnike nekretnina koji ih ne koriste tokom cijele godine, već samo za odmor, ali to važi i za građane Crne Gore koji, na primjer, žive u Podgorici, a imaju vikendicu, recimo, u Kolašinu. U tom slučaju, godišnji porez na tu nekretninu je veći nego što ga za istu takvu nekretninu plaća stalni stanovnik Kolašina.
Da je tretman vlasnika nekretnina, sa aspekta poreske obaveze jednak za sve, potvrdila nam je Koviljka Mihailović, pomoćnik ministra finansija, koja je rekla da poreska obaveza zavisi od vrijednosti imovine, namjene i lokacije. Koviljka Mihailović takođe smatra da su nemoguće bilo kakve promjene u smislu različitog tretmana obveznika po osnovu vlasništva nad nekretninama, jer je crnogorski poreski sistem, kako je rekla, u najvećoj mjeri usklađen sa standardima Evropske unije. Poreska obaveza ne zavisi od vlasnika, već isključivo od kvaliteta imovine i eventualno, broja članova porodice, rekla je Mihailović:
"Oporezivanje se vrši po stopi od 0,08% do 0,8%. To je predato u nadležnost lokalnih vlasti. Svaka opština ima ovlašćenje da uvede porez na nepokretnost u zavisnosti od svojih potreba i zakonom opredjeljenih veličina i nema nikakve veze da li je to imovina nekog građanina iz Beograda, Niša, Zagreba, Ljubljane..."
Iako nakon referenduma o državno-pravnom statusu, bez obzira na rezultat, ni sa pravnog, ni sa poreskog aspekta neće biti nikakvih promjena za vlasnike nekretnina u Crnoj Gori, Saša Dedeić, direktor agencije "Interšpar", ukazuje na pojavu da se politički razlozi ipak odražavaju na tržište nekretnina:
"Naravno da se odražava i to stagnacijom prometa, odnosno, veoma izraženom zatišju i što se tiče kupaca iz Srbije, ali i inače. Smatram da je to posljedica tekućeg predreferendumskog procesa."
"Svi naši zakoni moraju biti u skladu sa evropskim zakonodavstvom, te prema tome, bio bi nonsens ako bi na bilo koji način, u bilo kom pravnom segmentu, povrijedili vlasništvo nad nekretninom bilo koga. Ne postoji razlog za strahovanje da će se desiti bilo što ako referendum bude prošao sa većinom za samostalnu Crnu Goru. Bilo kao samostalna ili u zajednici sa Srbijom, Zakon o nekretninama i vlasnistvu se mora usaglašavati sa evropskim pravnim tokovima i zakonima."
RFE: Kakav je pravni status državljana Srbije kao vlasnika nekretnina? Da li postoje bilo kakve razlike u tretmanu građana Crne Gore, Srbije i ostalih država?
DEDEIĆ: Ne. Kao diplomirani pravnik, odgovorno tvrdim da su sa aspekta vlasništva nad nekretninama, državljani Srbije i ostalih država u svemu izjednačeni sa građanima Crne Gore. Takse su jedino veće za one vlasnike nekretnina koji ih ne koriste tokom cijele godine, već samo za odmor, ali to važi i za građane Crne Gore koji, na primjer, žive u Podgorici, a imaju vikendicu, recimo, u Kolašinu. U tom slučaju, godišnji porez na tu nekretninu je veći nego što ga za istu takvu nekretninu plaća stalni stanovnik Kolašina.
Da je tretman vlasnika nekretnina, sa aspekta poreske obaveze jednak za sve, potvrdila nam je Koviljka Mihailović, pomoćnik ministra finansija, koja je rekla da poreska obaveza zavisi od vrijednosti imovine, namjene i lokacije. Koviljka Mihailović takođe smatra da su nemoguće bilo kakve promjene u smislu različitog tretmana obveznika po osnovu vlasništva nad nekretninama, jer je crnogorski poreski sistem, kako je rekla, u najvećoj mjeri usklađen sa standardima Evropske unije. Poreska obaveza ne zavisi od vlasnika, već isključivo od kvaliteta imovine i eventualno, broja članova porodice, rekla je Mihailović:
"Oporezivanje se vrši po stopi od 0,08% do 0,8%. To je predato u nadležnost lokalnih vlasti. Svaka opština ima ovlašćenje da uvede porez na nepokretnost u zavisnosti od svojih potreba i zakonom opredjeljenih veličina i nema nikakve veze da li je to imovina nekog građanina iz Beograda, Niša, Zagreba, Ljubljane..."
Iako nakon referenduma o državno-pravnom statusu, bez obzira na rezultat, ni sa pravnog, ni sa poreskog aspekta neće biti nikakvih promjena za vlasnike nekretnina u Crnoj Gori, Saša Dedeić, direktor agencije "Interšpar", ukazuje na pojavu da se politički razlozi ipak odražavaju na tržište nekretnina:
"Naravno da se odražava i to stagnacijom prometa, odnosno, veoma izraženom zatišju i što se tiče kupaca iz Srbije, ali i inače. Smatram da je to posljedica tekućeg predreferendumskog procesa."
