Dostupni linkovi

logo-print

Muškocentričnost u jeziku kao ogledalo društva


Pitanje jezika i ravnopravnosti spolova tijesno je skopčano sa kulturom. Docent na Odsjeku za književnost naroda u BiH, dr. Enver Kazaz navodi da se na ovim prostorima može govoriti o muškocentričnoj prirodi jezika, koji je umnogome diskriminatorski prema ženama:

“Kada bismo probali da ispitujemo kategorije ženskog i ženstvenog u našem jeziku, mi bismo vidjeli da on zaista nije razvio veliki broj leksičkog plana u tom pogledu. A na drugoj strani, daleko važnije pitanje je kako kultura oblikuje jezik. Ako bismo ispitivali diskurse koji trenutno postoje u bh. društvu, vidjeli bismo da je dominacija velikog, herojskog muškarca zapravo dominacija političke konstrukcije identiteta i, zapravo, politička konstrukcija identiteta isključuje ženu, ili 60 posto populacije, iz vladajuće kulturalne norme, tako da je jezik ovdje politički muški normiran.”

Neravnopravnost spolova u jeziku dijelom je i posljedica loše tradicije i neznanja, smatra dekan Filozofskog fakulteta u Tuzli, Ahmed Kasumović:

“Sve je u prirodi dvorodno, apsolutno dvorodno. Mi nemamo ništa trorodno. Taj tzv. srednji rod, ili neutrum, je gramatička kategorija. Pošto je priroda dvorodna, zašto prirodu u bićima koja se zovu ljudi ne imenovati prema tom rodu?”

Novinarka Alternativne televizije iz Banje Luke Milkica Milojević:

“Ako npr. za ženu koja obavlja ministarsku funkciju kažemo da je ministar, onda mi time podsvjesno šaljemo poruku našim gledaocima i čitaocima i slušaocima da je to žena koja se slučajno našla na muškom poslu. Ako kažemo ministarka ili ministrica, to onda znači da je normalno da i žena obavlja ministarsku funkciju.”

Menadžerica džender programa iz UNDP-a Klelija Balta podsjeća da se ovakvim korištenjem jezika jedan spol zloupotrebljava i pravi potpuno nevidljivim:

“Vi imate u Izbornom zakonu, o kojem smo imali prošle godine upravo raspravu u vezi sa izborom gradonačelnika, tj. načelnika. U cijelom tom zakonu piše da imate izbor načelnika - ne postoji nigdje načelnica; da su kandidati na listama, a nisu kandidatkinje; da pravo na izbore imaju glasači, a nema glasačice. Pa gdje se onda tu žene nalaze? Zar nisu potpuno nevidljive?”

Kao i cjelokupna kultura, jezik je pod utjecajem stare patrijarhalne tradicije, podsjeća književnik Ivan Lovrenović i u tom smislu on (jezik) preferira mušku dominaciju:

“Dominaciju muških oblika jezičnih. Međutim, isto tako bi valjalo uvijek imati na umu i to da se u jezik promjene, koje želimo unositi u njega iz aspekta društvenih koncepata kakav je koncept ravnopravnost polova, se ne bi smjele unositi nasilno, jer to opet na drugi način jezik čini vještačkim i pomalo ideološkim. Znači, ono što hoću reći to je da iako prevladava i dalje još ovaj patrijarhalni, muški princip u jeziku, promjene koje želimo unijeti u njega valja raditi pažljivo i uz punu suglasnost s unutarnjom logikom i prirodom jezika.”

Ravnopravnost spolova u jeziku je pravno, građansko i socio-kulturno pitanje. BiH mora iskoristiti prednosti jezika koje se nude. A jezici kojima se govori, za razliku od nekih drugih, upravo nude dvorodnost.
  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    U novinarstvu od 1998, a od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE i urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

XS
SM
MD
LG