Dostupni linkovi

logo-print

Organska hrana jedini je spas


Iako su svaki dan bombardovani zastrašujućim vijestima o ptičijem gripu, Q-groznici, kravljem ludilu ili trihinelozi, građani BiH pretežno ne posvećuju dovoljno pažnje zdravoj ishrani. Nekima to ne omogućava skroman kućni budžet, drugi su radije ravnodušni, nego sumnjičavi, dok manji broj njih vjeruje da su domaće institucije revnosne u kontroli namirnica.

„Ne strahujem. Jednostavno zbog toga što imam povjerenje u one koji distribuiraju te namirnice.“

„Iskreno da kažem – strahujem, ali prvenstveno zbog toga što ne vjerujem da naše institucije pravilno i vjerodostojno provjeravaju kvalitet tih proizvoda. Zato se bojim da je velika količina proizvoda koji su na našem tržištu došla nekim ilegalnim putevima za koje ne postoji nikakva provjera kvaliteta.“

„Ne strahujem od tih bolesti zato što ne jedem takve proizvode. Jedem uglavnom konzerviranu hranu i ono što je sigurno, tako da se ne bojim.“

U poplavi nekvalitetne hrane, pod prijetnjom brojnih zaraznih bolesti, manji dio bosanskohercegovačke javnosti vidi šansu u organizovanoj poljoprivredi. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, tržište organske hrane, uključujući sakupljačku privredu, vrijedi oko 200 miliona konvertibilnih maraka. Ipak, država još uvijek ne posvećuje dovoljnu pažnju ovom sektoru, iako prirodni resursi postoje. Zaim Elezović, direktor Poljoprivrednog instituta Sarajevo:

„Prije svega, mislim da je naše područje nezagađeno i da je još uvijek djevičansko. Nije zagađeno ni hemijskim sredstvima, niti sa vještačkim gnojivima i mi upravo u tom vidimo svoju šansu.“

Marko Ivanković, direktor Agronomskog instituta Mostar:

„Moramo kazati da Europa je prezasićena velikim serijama, tako da mi nemamo velike šanse takmičiti se u velikoj evropskoj poljoprivredi. Ali, čini mi se da određene mogućnosti postoje u ovom sektoru organske poljoprivrede.“

Da stvari ipak kreću nabolje, svjedoči činjenica da se u BiH u maju održava prva IFOA međunarodna konferencija o organskoj sakupljačkoj proizvodnji. Na ovom skupu razmatraće se i mogućnosti BiH u organskoj poljoprivredi. Jovo Stojčić, direktor Poljoprivrednog instituta RS:

„Faktički se stvara prostor i mogućnost u BiH da ono što se u prirodi dešava, tj. sve ono što priroda daje može biti upotrijebljeno za proizvodnju i dalju preradu upravo u prirodnom stanju. I tako naši proizvođači, bolje rečeno sakupljači tih proizvoda, mogu da zarade novac.“

Zakon o organskoj proizvodnji u RS već postoji, a entitetsko Ministarstvo poljoprivrede davalo je stimulacije za određene vidove proizvodnje ljekovitog bilja. U Federaciji BiH formirana je radna grupa koja radi zakon o organskoj proizvodnji, a očekuje se da će zakon ove godine ući u proceduru. Predstavnici poljoprivrednih instituta u BiH ipak slažu se u konstataciji da će ovi akti ostati mrtvo slovo na papiru, sve dok država i njene institucije ne pronađu način da finansijski stimulišu ovu oblast poljoprivrede.
  • 16x9 Image

    Maja Bjelajac

    U skoro dvije decenije novinarske karijere, izvještavala i istraživala o temama iz kulture, politike i društva za najveće medije u Republici Srpskoj o od 2006. radi kao dopisnik RSE iz Banjaluke.

XS
SM
MD
LG