Dostupni linkovi

logo-print

Praznik države koji nije državni


Prvog marta 1992. godine, 64,3 posto stanovnika glasalo je za nezavisnost Bosne i Hercegovine. Zbog različitih pogleda na referendum i na odluku o izdvajanju Bosne i Hercegovine iz bivše Jugoslavije, 1. mart kao Dan nezavisnosti ni danas, nakon 14 godina, nije praznik u cijeloj zemlji. Predsjednik Foruma parlamentaraca Bosne i Hercegovine i Skupštine Republike Bosne i Hercegovine od 1992. do 1996. godine Miro Lazović:

„Moram priznati da se ovaj praznik još uvijek ne prihvaća u jednom dijelu Bosne i Hercegovine, tačnije u Republici Srpskoj, ali to je problem dejtonskih i političkih sadašnjih rješenja na način da se Bosna i Hercegovina jednim neprirodnim putem podijelila na entitete. Očekujem da će u ovom narednom periodu, u ustavnim promjenama koje su u toku, prihvatanjem evropskih standarda, Bosna i Hercegovina konačno biti prihvaćena na cijelom prostoru, bez obzira na opstrukcije i otpore koji dolaze ne samo iz Republike Srpske, već i iz susjedne države – Srbije.“

Političari iz RS navode kako su se za osamostaljenje Bosne i Hercegovine na referendumu tada izjasnili samo Srbi i Bošnjaci. Desanka Rađević, šef srpskog kluba poslanika u Vijeću naroda Republike Srpske:

„Devedeset odsto građana Republike Srpske nikad nije bilo za nezavisnost Bosne i Hercegovine. Prema tome, današnji praznik nama je tuga, a ne radost.“

Profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu i član tadašnje Republike i ratnog Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nijaz Duraković izjavio je svojevremeno za Radio Slobodna Evropa kako je to historijska laž. Procenat od 64,3 posto građana koji su se izjasnili za nezavisnu državu Bosnu i Hercegovinu mnogo je veći nego ukupan postotak Bošnjaka i Hrvata u to vrijeme. To, kako tvrdi Duraković, pokazuje da se i veliki broj Srba tada izjasnio za nezavisnu Bosnu i Hercegovinu. Profesor ustavnog prava Kasim Trnka napominje da su protiv nezavisnosti Bosne i Hercegovine tada bili srpski bh. političari, koji su željeli vjerovati da je njihova budućnost uz Srbiju:

„Podsjećam da je, zapravo, arbitražna komisija, koja je tada davala pravno mišljenje da li Bosna i Hercegovina ispunjava uslove. Ona je, zaista, konstatovala da su srpski predstavnici u tadašnjoj Vadi i Predsjedništvu BiH bili protiv aplikacije za međunarodno priznanje, ali je tada arbitražna komisija, najautaritativniji pravni organ Evropske zajednice, rekao da je dovoljno da se građani pozovu, da bez diskriminacije i pod međunarodnim nadzorom daju svoje mišljenje o tome da li žele Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu i suverenu državu.“

Predstavnici građanskih inicijativa smatraju da nema političke volje da se datumi, značajni za državotvornost Bosne i Hercegovine, obilježavaju praznično. Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla:

„Moj bi prijedlog bio da se u Bosni i Hercegovini slavi Nova godina, da se obilježava Prvi maj, da se slavi i 25. novembar, kao jedan od najznačajnijih datuma u istoriji Bosne i Hercegovine. Ja nemam ništa protiv da se obilježava i 1. mart, kao Dan nezavisnosti, međutim tu ne postoji apsolutno saglasnost.“

Obični građani, bez obzira o kojem entitetu je riječ, umorni od politiziranja gotovo svakog praznika u Bosni i Hercegovini, imaju praktičnije prijedloge. Bilježimo razmišljanja građana Zvornika, Zavidovića i Tuzle:

„Po mom mišljenju, samo Nova godina i Prvi maj.“

„Titini praznici da se vrate i ulice da vrate Titine.“

„Čak štaviše, ja sam za to da se vjerski praznici, kao što su Božić i Bajram zajednički proslavljaju, kad već živimo u istoj državi.“

„Ako želimo biti država, onda se moramo opredijeliti oko te dvije stvari, onog što je temelj toj državnosti i onog što znači nekakav period života nezavisnosti u odnosu na neka ranija državna ustrojstva na ovim prostorima.“

Malo je vjerovatno da će 1. mart, kao Dan nezavisnosti, ikada biti proglašen državnim praznikom, s obzirom da se nije nalazio ni u dvije propale verzije zakona o praznicima BiH, koje je državni parlament do sada razmatrao. Obilježavao se ili ne kao državni praznik, 1. mart, kažu politolozi, ostaje historijska činjenica.
  • 16x9 Image

    Mirna Sadiković

    Radila na OBN televiziji, u sarajevskoj redakciji "Nezavisnih novina", a 2001. postaje dio ekipe RSE. Obrađuje političke i ekonomske teme. Uređuje radijske emisije, kao i magazin TV Liberty.

XS
SM
MD
LG