Dostupni linkovi

logo-print

Milijarde zarade na bijelom roblju


Od 1999. godine do danas oko 800 žrtava trgovine ljudima našlo je utočište u Međunarodnoj organizaciji za migracije BiH. Osim izbavljenja iz ropskog odnosa, žrtve trebaju i pravnu zaštitu, kaže Režina Buko, šef misije IOM-a u BiH:

“Trgovina ljudima je veliki posao koji se mjeri milijardama dolara i mnogi ljudi imaju korist od toga. Treba procesuirati počinitelje na način da se shvati ozbiljnost ovih zlodjela, jer se njima uništavaju ljudski životi. Prevencija, zaštita i procesuiranje su prvi korak ka rješavanju problema.”

I dok su donedavno žrtve trgovine bile uglavnom strane državljanke, prema podacima IOM-a danas ih je najviše iz BiH, upozorava Buko:

“Alarmirajući je broj žrtava trgovine ljudima unutar zemlje i preko entitetskih linija. Strankinje - žrtve trgovine se ne mogu više naći u barovima već u privatnim stanovima i do njih se dolazi putem telefona ili interneta, tako da ih je teže otkriti, ali žrtve iz Bosne se nalaze na ulici i u barovima i većina koja je kod nas u skloništu su Bosanke.”

Slučajevi trgovine bh. državljankama zabilježeni su i u susjednim zemljama. Bojan Obrenović, koordinator za borbu protiv trgovine ljudima Crne Gore:

“Bilo je žrtava iz RS-a. Mislim da se radi o dvjema osobama i to se radilo o seksualnom trafikingu.”

Nažalost, proces je dvosmjeran, podsjeća Obrenović:

“U organizaciji ICMP-a, u Ohridu prošle godine upravo sam dobio podatak da se u BiH nalaze dvije osobe koje su žrtve sa područja Srbije i Crne Gore. Do danas ne znam da li su one državljanke Srbije ili Crne Gore, imajući u vidu da Srbija i Crna Gora imaju odvojene mehanizme, odnosno odvojena tijela kojima pokušavaju da se bore s ovim problemom.”

Iako državni zakon u BiH tretira trgovinu ljudima, rezultati u procesuiranju su poražavajući, o čemu svjedoči i epilog slučaja Olene Popik. Iako je po svojoj surovosti uzdrmao cijeli region, izečene su samo dvije zatvorske kazne u trajanju od dvije, odnosno godinu i po dana. Zakonska ograničenja u provođenju istražnih radnji nerijetko idu na ruku počiniteljima. Glavni federalni tužilac Zdravko Knežević:

“Imam osjećaj da štićenju prava osumnjičenog u krivičnom postupku dajemo prevelik akcenat, iako sam apriori za to da se ta prava moraju poštovati, ali zaštitu tih prava osumnjičenih moramo dovesti u sklad sa zaštitom osnovnih prava i ljudskih sloboda onih građana koji su povrijeđeni izvršenjem krivičnih djela trgovine ljudima, krijumčarenja ljudima. Problem je što kod određenih krivičnih djela, npr. krivično djelo posredovanja u vršenju prostitucije - za tu vrstu krivičnih djela tužilaštva ne mogu provoditi posebne istražne radnje zbog zakonom propisanih uslova.”

Samir Rizvo, bh. koordinator za borbu protiv trgovine ljudima, krivi blagu kaznenu politiku i zamršenu političku strukturu koja ne dozvoljava efikasniju borbu:

“U kojoj god oblasti krenete da radite morate sa najmanje 13 institucija raditi, morate na 13 mjesta osigurati političku volju i sve raditi 13 puta više nego u nekim drugim državama.”

Iskorak od blage kaznene politike koja se kritizira godinama, državni koordinator vidi u još jednoj edukaciji sudija, gdje bi trebalo da sagledaju ozbiljnost problema. I dok se svaka kritika na račun izricanja niskih kazni tumači kao pritisak na neovisno pravosuđe, Režina Buko podsjeća da sudstvo mora reagovati - jer je i kazna prevencija:

“Onoga dana kad trgovci ljudima budu osuđeni na isti način kao i trgovci drogom i oružjem, tek će se tada načiniti iskorak, jer ukoliko se ljudi boje, onda nešto neće ni napraviti, čak ni za novac.”

Trgovini ljudima, oružjem i drogom pogoduju poroznost i nepostojanje adekvatne zaštite na oko 1.600 kilometara bh. granice, na šta je upozorio i OHR. Naročit problem je sistem kontrole ulaska i izlaska iz zemlje. Ljiljana Radetić, portparol OHR-a:

“U ovom trenutku 14 graničnih prelaza su uključeni u integrisani kompjuterski sistem kontrole dokumenata. Do kraja ove godine sva 53 međunarodna granična prelaza će biti uključena u ovaj sistem koji omogućava punu komunikaciju između svih graničnih prelaza i odgovarajućih institucija.”

Ukoliko BiH želi u Evropu, morat će adekvatno zaštiti granice, stav je OHR-a. Trgovina ljudima će tako, uz buduću saradnju tužilaštava u regiji, kako se nadaju u IOM-u, biti pod kontrolom.
  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada 'Global Human Rights Award' i Unije novinara BiH 2003. godine.

XS
SM
MD
LG