Dostupni linkovi

logo-print

Upitna politička stabilnost nakon referenduma


Predlog Evropske unije da se 55 odsto birača na referendumu mora izjasniti za nezavisnost, dok većina od 54,9 odsto ne bi bila dovoljna za priznavanje nezavisnosti, kritikovalo je više crnogorskih zvaničnika, koji su ukazali da takav predlog može uticati na postreferendumsku stabilnostu u Crnoj Gori. Među njima je i premijer Milo Đukanović:

„Riječ je o nečem drugom mnogo ozbiljnijem. Da se kroz jedan model prema našem viđenju ugrađuje jedna konstrukciona greška koja nosi opasnost po samu stabilnost Crne Gore“.

Odgovarajući na pitanje da li postoji mogućnost da u slučaju da većina građana izglasa nazavisnost na referendumu i istovremeno izgube državu, jer nijesu dostigli potreban procenat od 55 odsto i da time dođe do revolta građana koji bi uticao na stabilnost u Crnoj Gori, savjetnik predsjednika crnogorskog Parlamenta za bezbijednost Blagoje Grahovac kaže da nijedan procenat ne može uticati na odluku o crnogorskoj nezavisnosti, pa ni na stabilnost u Crnoj Gori:

„Postavljanje nekih vještačkih barijera na tom putu može za izvjesno vrijeme usporiti i može u neku ruku proizvjesti možda više iz psiholoških razloga nezadovoljstvo, nervozu, pa možda i pojedinačan eksces od dijela ljudi. Međutim, strategijski se ništa značajno neće desiti u Crnoj Gori, izuzev ono što prepoznajemo već duži niz godina, a to je desiće se da će se proces i dalje stabilizovati, desiće se da će država Crna Gora uskoro biti samostalna, međunarodno priznata i desiće se da će tu i takvu državu većina građana istinski prihvatiti kao svoju“.

Komentarišući predlog Evropske unije da 55 odsto birača mora da izglasa nezavisnost, a svega 45 odsto da zadrži Crnu Goru u državnoj zajednici, koordinator Pokreta za nezavisnost za Bar Špiro Niković kaže da je tim predlogom Evropska unija pokazala da nije mnogo naučila iz neposredne prošlosti kada je došlo do raspada bivše Jugoslavije. Niković, pri tom, ne vjeruje da bi razočarenje suverenističkog bloka moglo da eskalira u nešto što bi podsjećalo na početak devedesetih godina:

„Možemo biti u ovom trenutku razočarani shvatanjem i ubjeđenjem da Evropa na osnovu ovog prijedloga nikakvu pouku nije izvukla iz svega onoga ružnoga što se s Jugoslavijom desilo i što je projahalo kroz Jugoslaviju od ’91. do ovih dana. Prosto je nevjerovatno kako je gospodin Solana mogao da pristupi jednom ovakvom rješenju, a da nije svjestan da je upravo to fitilj, inicirajuća kapisla za jedno nestabilno stanje. Ja sam siguran da većina koja je nesporna neće primijeniti nešto što bi degradiralo naš civilizacijski hod naprijed. Prije ili kasnije ta većina mora doći do izražaja i jako je bitno da to shvate svi okolo i u Crnoj Gori“.

Psiholog, ekspert za komunikacije Radoje Cerović , odgovarajući na pitanje kako bi mogli da reaguju građani suverenističkog bloka u slučaju da izglasaju nezavisnost, a izgube državu, kaže da je teško predvidjeti čime će rezultirati potencijalni revolt i moguća frustracija zbog predloga Evropske unije:

„Ono što sasvim sigurno možemo znati da je već sada u ovom trenutku stvoren samim zahtjevom od 55 posto, zahtjevom koji prevazilazi sve moguće evropske standarde, da je u tom independističkom bloku stvoreno značajno antievropsko raspoloženje i jedno opravdano razočerenje nakon što se godinama gradila jedna pozicija jedne psihološke veze sa Evropskom unijom. U ovom trenutku to može da izazove frustraciju i to može da izazove revolt. Ja lično ne vjerujem da taj revolt može da rezultira nečim što bi mi nazvali nemirima. Mi, na balkanskim prostorima kada govorimo o nemirima, govorimo o vrlo ozbiljnim nemirima, ne govorimo samo o demonstracijama, ali može da ima dugoročne posljedice na ideju o evropskim integracijama u Crnoj Gori i na povjerenje koje crnogorski građani bi mogli da imaju u institucije Evropske unije“.
  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

XS
SM
MD
LG